Spermidin u hrani: tablica sadržaja

Spermidin se nalazi u svim eukariotskim stanicama i sudjeluje u rastu i diobi stanica. Tijelo ga samo proizvodi, unosi ga hranom, a i crijevne bakterije stvaraju poliamine. S godinama razina spermidina u mnogim tkivima opada. U istraživanjima se spermidin posebno dovodi u vezu s autofagijom — staničnim programom recikliranja u kojem se oštećeni stanični sastojci razgrađuju i ponovo iskorištavaju.

Koliko jak utjecaj ima unos hranom na te procese, još uvijek nije jasno. Najuočljiviji rezultati potječu iz staničnih kultura i pokusa na životinjama; kod ljudi su zasad dostupni uglavnom opservacijski podaci. Istražuje se i veza s oksidativnim stresom te opskrbom mikronutrijentima. Pouzdani zaključci iz toga se još ne mogu izvesti.

Sljedeće vrijednosti potječu iz analiza pojedinih namirnica. Značajno variraju ovisno o sorti, stupnju zrelosti i podrijetlu. Navedeni spermidin izražen je u mikrogramima na 100 grama:

Tablica prije svega pomaže u razumijevanju redova veličine: između pšeničnih klica i zrelog sira leže dva reda veličine. Koliko se od toga na kraju apsorbira ovisi i o načinu pripreme.

Kao namirnice bogate spermidinom smatraju se između ostalog artičoke i posebice pšenične klice — klica pšeničnog zrna koja se uklanja pri mljevenju u bijelo brašno. Pšenične klice uz spermidin pružaju i cink i vitamin E. Imaju orašast okus, mogu se posipati po müsliju, jogurtu ili salati, a zbog sadržaja masti nakon otvaranja treba ih čuvati u hladnjaku.

Zrna soje također su visoko na ljestvici i svestrana su: kao edamame, tofu, tempeh ili klice. Nakon toga slijede brokula, gljive i zreli sir. Tko ih redovito jede, bez posebnog truda unosi solidnu količinu spermidina.

Za poliamine ne postoji službena preporuka o unosu — ni količina koju bi trebalo dostići, ni utvrđena gornja granica. Ono što se unosi normalnom prehranom kreće se u širokom rasponu ovisno o načinu prehrane; mediteranska prehrana s puno povrća, mahunarki i zrelog sira tendencijski je viša od prehrane temeljene na jako prerađenim proizvodima.

Tko ove namirnice ne stavlja redovito na tanjur, može pronaći spermidin kao dodatak prehrani. Sirovina za to obično potječe iz ekstrakta pšeničnih klica.

Na tržištu su dostupni preparati sa standardiziranim sadržajem, poput našeg spermidina visoke doze. Razlika u odnosu na namirnice je fiksna količina po kapsuli: znaš što unosiš, bez računanja s tablicama.

Pri kupnji vrijedi obratiti pozornost na tri stvari: deklariranu količinu spermidina po dnevnoj porciji, izvor sirovine i je li provjereno na štetne tvari. Ekstrakt pšeničnih klica potječe od pšenice — tko mora izbjegavati gluten, provjerava deklaraciju na ambalaži.

Napomena: Ovaj članak služi informiranju i ne zamjenjuje savjet liječnika.

Što je spermidin?

Poliamin koji se nalazi u svakoj stanici tijela i sudjeluje u rastu i diobi stanica. Tijelo ga samo proizvodi i dodatno ga unosi hranom.

Koje namirnice sadrže puno spermidina?

Pšenične klice daleko su na prvom mjestu, a slijede ih zrna soje. Brokula, gljive i zreli sir također sadrže spermidin.

Mogu li spermidin unositi putem dodataka prehrani?

Da. Sirovina obično potječe iz ekstrakta pšeničnih klica, a količina po kapsuli je deklarirana.

Postoji li preporučena dnevna količina spermidina?

Ne. Za poliamine ne postoji službena preporuka o unosu ni utvrđena gornja granica.

Postoje li nuspojave kod pripravaka sa spermidinom?

Drži se navedene preporučene količine za konzumiranje. Ekstrakt pšeničnih klica potječe od pšenice — to je kod netolerancije na gluten ključna točka na popisu sastojaka.