Cink je, odmah nakon željeza, drugi najzastupljeniji mikroelement u ljudskom tijelu i od presudne je važnosti za zdravlje. Sastavni je dio više od 300 enzima koji sudjeluju u velikom broju metaboličkih puteva. Tu spadaju sinteza proteina, sinteza i popravak DNA te dioba stanica. Te funkcije čine cink nezamjenjivim za rast i razvoj, posebice tijekom trudnoće, djetinjstva i adolescencije. Jedna od najpoznatijih uloga cinka jest podrška imunološkom sustavu. Sudjeluje u razvoju i funkciji imunoloških stanica te pomaže tijelu u obrani od infekcija. Nedostatak cinka može oslabiti imunološki odgovor i povećati osjetljivost na bolesti. Cink ima važnu ulogu i u zacjeljivanju rana time što potiče sintezu kolagena i proliferaciju stanica. Osim toga, važan je za održavanje zdrave kože, kose i noktiju. Cink pridonosi normalnoj kognitivnoj funkciji i sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa. Ima i antioksidacijska svojstva koja pomažu u zaštiti stanica od oksidacijskog stresa. Budući da tijelo ne može pohranjivati cink, potreban je redoviti unos putem prehrane. Dobri izvori cinka su meso, školjkaši (posebice kamenice), mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke. Bioraspoloživost cinka iz biljnih izvora može biti smanjena zbog fitata, zbog čega vegetarijanci i vegani trebaju posebno paziti na dovoljan unos cinka.
Djelovanje
Cink pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava, održavanju normalne kože, kose, noktiju i kostiju, normalnoj kognitivnoj funkciji te zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.
Doziranje
Preporučena dnevna doza za odrasle prema DGE iznosi 8 mg za žene i 14 mg za muškarce. Sigurna gornja granica unosa prema EFSA-i iznosi 25 mg na dan.
Prirodni izvori
Kamenice, goveđe meso, leća, slanutak, sjemenke bundeve, indijski oraščići.
Znanstveni izvori
EFSA Journal 2009;7(9):1229

