Kemijski gledano, riboflavin je polazni oblik dvaju koenzima koji se nalaze gotovo u svakoj stanici tijela: flavin adenin dinukleotida (FAD) i flavin mononukleotida (FMN). McNulty et al. opisuju u preglednom članku u Annual Review of Nutrition 2023. da ta dva kofaktora sudjeluju u energetskom metabolizmu, staničnom antioksidativnom sustavu te u metabolizmu drugih mikronutrijenata poput željeza, vitamina B6 i folata. To objašnjava zašto manjak riboflavina rijetko ostaje izoliran, nego gotovo uvijek povlači i druge hranjive tvari.
Teški manjak rijedak je u srednjoj Europi i uglavnom ograničen na siromašnije zemlje. Klinički se, prema McNulty et al. 2023., očituje heilozom (pukotinama u kutovima usana), upalnim promjenama na jeziku (glositis), promjenama na koži lica te određenim oblikom anemije s poremećenom tvorbom crvenih krvnih stanica. Zanimljivija je napomena istih autora da subklinički manjak — onaj ispod praga vidljivih simptoma — može biti raširen i u industrijaliziranim zemljama, samo što se obično ne otkriva jer se biomarkeri riboflavina u studijama rijetko mjere. Hoppel i Tandler bavili su se ovom temom već 1990. u Progress in Clinical and Biological Research.
Putovi transporta u tijelu razmjerno su kasno razjašnjeni. Članak u Nutrition Reviews 1969. sažeo je rana saznanja o apsorpciji i izlučivanju. Tri specifična transportna proteina kojima riboflavin ulazi u stanice (RFVT 1 do 3) identificirana su tek u novije vrijeme — opisali su ih, primjerice, Darguzyte et al. u Cancers 2020. Ta je studija zapravo pregledni rad o riboflavinu kao ciljanoj strukturi u terapiji raka: autori izvješćuju da tumorske stanice u usporedbi sa zdravim stanicama pojačano reguliraju metabolizam vitamina B2 te da su transporteri prekomjerno eksprimirani na mnogim vrstama tumora. Za pitanja zdrave prehrane to je tek rubno relevantno, ali pokazuje koliko je ovaj vitamin središnji u staničnom metabolizmu.
Dobro istraženo područje primjene je migrena. Namazi et al. objavili su 2015. u International Journal for Vitamin and Nutrition Research pregledni rad o uzimanju riboflavina u profilaksi migrene u odraslih i djece. Pozadina: nizak status vitamina B2 može narušiti mitohondrijsku funkciju, a taj se poremećaj raspravlja kao mogući čimbenik u nastanku migrene. Pregledni rad ocjenjuje dostupne studije o tom pristupu, no ne donosi opću preporuku — podaci za djecu znatno su oskudniji nego za odrasle.
Što se tiče riboflavina u uobičajenim prehrambenim količinama: nalazi se ponajprije u mlijeku i mliječnim proizvodima, mesu, ribi i jajima, kao i u cjelovitim žitaricama te zelenom povrću poput brokule i špinata. Mlijeko je stoga toliko relevantno jer se, uz sadržaj vitamina B2, i redovito konzumira — ritam uzimanja važniji je od jedne velike porcije kad je u pitanju vitamin topljiv u vodi. Riboflavin se naime ne može smisleno skladištiti za zalihu. Višak odlazi u urin.
Ovaj vitamin posebno je osjetljiv na svjetlost: mlijeko u prozirnim staklenim bocama koje dulje stoji na dnevnom svjetlu postupno gubi riboflavin. To je jedan od razloga zašto se mlijeko danas uglavnom prodaje u kartonima ili neprozirnim bocama. Kuhanjem se također gubi dio vitamina, ali znatno manje nego kod nekih drugih vitamina B-kompleksa — riboflavin je relativno stabilan na toplinu, ali je topljiv u vodi, što znači da se dio prenese u vodu za kuhanje.
Što istraživanja izričito ne pokazuju: nema dokaza da dodatna količina riboflavina kod osobe koja je već dobro opskrbljena dovodi do više energije, bolje koncentracije ili čvršće kože. Dokumentirani učinci odnose se na nadoknadu manjka ili — kao u slučaju migrene — na vrlo specifična klinička pitanja koja su ispitivana u studijama.
Djelovanje
U preglednom radu u Annual Review of Nutrition 2023. McNulty et al. opisuju ulogu riboflavina kao prekursora koenzima FAD i FMN u energetskom metabolizmu i antioksidativnom sustavu. Namazi et al. saželi su 2015. u International Journal for Vitamin and Nutrition Research stanje istraživanja o uzimanju riboflavina u profilaksi migrene te pritom raspravili vezu s mitohondrijskom funkcijom. Darguzyte et al. izvještavaju u Cancers 2020. o pojačanom unosu riboflavina u tumorske stanice — radi se o opažanju iz temeljnih istraživanja, a ne o preporuci za primjenu.
Doziranje
Iz dostupnih studija ne proizlazi jedinstvena doza za opću primjenu. Namazi et al. 2015. obradili su u svom preglednom radu o profilaksi migrene stanje istraživanja o suplementiranim količinama; doze ispitivane u tom kontekstu bile su znatno više od uobičajenog unosa hranom. U svakodnevnoj prehrani riboflavin se uglavnom unosi putem mliječnih proizvoda, jaja, mesa, cjelovitih žitarica i zelenog povrća — višak tijelo izlučuje putem bubrega, što je vidljivo po žutoj boji urina.
Prirodni izvori
Riboflavin se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima, mesu, ribi, jajima, cjelovitim žitaricama te zelenom povrću poput brokule i špinata.
Česta pitanja
Zašto moj urin postane tako žut nakon uzimanja vitamina B-kompleksa?
To je riboflavin. Naziv potječe od latinskog flavus, što znači žuto. Ono što tijelo ne iskoristi odmah, izlučuje putem bubrega — i pri tom oboji urin. To nije nuspojava, nego jednostavno boja molekule.
U kojim namirnicama ima najviše vitamina B2?
Mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba, jaja, cjelovite žitarice te zeleno povrće poput brokule i špinata. Mlijeko ima posebnu ulogu jer se u mnogim prehrambenim navikama redovito nalazi na stolu.
Može li se riboflavin izgubiti?
Da. Riboflavin je osjetljiv na svjetlost, pa se mlijeko danas uglavnom prodaje u kartonima ili neprozirnim bocama. Kuhanjem se, osim toga, dio prenese u vodu za kuhanje jer je vitamin topljiv u vodi.
Pomaže li vitamin B2 kod migrene?
Namazi et al. analizirali su 2015. u International Journal for Vitamin and Nutrition Research dostupne studije o toj temi. Raspravlja se veza s mitohondrijskom funkcijom. Podaci za odrasle bolji su nego za djecu — no iz toga ne proizlazi opća preporuka.
Kako se očituje manjak?
Pri teškom manjku McNulty et al. 2023. opisuju, između ostalog, ragade u kutovima usana, upalu jezika, promjene na koži lica te određeni oblik anemije. Teški manjak rijedak je u srednjoj Europi, dok bi blagi, neprepoznati manjak mogao biti, prema istom preglednom radu, rašireniji nego što se pretpostavlja.
Mogu li unijeti previše riboflavina?
Riboflavin je topljiv u vodi. Tijelo ga ne skladišti za zalihu, nego višak izlučuje putem urina. Za primjenu u vrlo visokim dozama — primjerice u studijama o migreni — vrijede uvjeti pojedinog istraživanja, a ne opće svakodnevne smjernice.
Zašto je riboflavin zanimljiv i za istraživanje raka?
Darguzyte et al. opisuju u Cancers 2020. da tumorske stanice često unose više riboflavina od zdravih stanica te da odgovarajući transportni proteini pokazuju prekomjernu ekspresiju. Autori to razmatraju kao mogući pristup ciljanoj isporuci aktivnih tvari — radi se o temeljnim istraživanjima, a ne o prehrambenim preporukama.
Znanstveni izvori
EFSA Journal 2010; 8(10):1814.
