U stanici folat djeluje kao prenosnik jednougljičnih skupina. Shulpekova i suradnici opisuju u Molecules (2021) kako se te metilne skupine prenose na kolinofosfolipide, kreatin, adrenalin i DNA. Time je B9 uključen u gotovo svaku diobu stanica — tamo gdje nastaje novo tkivo, potrebe su najveće. To objašnjava zašto ovaj vitamin ima posebnu ulogu u trudnoći i zašto se manjak najprije očituje u sustavu stvaranja krvi: kao megaloblastična anemija, u kojoj prekursorske stanice u koštanoj srži ostaju prevelike i nezrele.
Veza s živčanim sustavom bliža je nego što bi se moglo pretpostaviti. Reynolds opisuje u The Lancet Neurology (2006) zajednički metabolički put folata i vitamina B12: putem metionin-sintaze homocistein se pretvara u metionin — korak neophodan za izgradnju nukleotida i procese metilacije u cijelom genomu. Oba vitamina toliko su usko isprepletena da se njihove slike manjka morfološki jedva mogu razlikovati i mogu se manifestirati preklapajućim neuropsihijatrijskim simptomima. Reynolds raspravlja i o mogućim vezama s razvojem SŽS-a, raspoloženjem i oblicima demencije u starijoj dobi — kao istraživačkim temama, a ne kao dokazanim učincima.
Mnogo raspravljana tema je prenatalna suplementacija. Hoxha i suradnici sažimaju u Cells (2021) dostupne podatke: u nekoliko opservacijskih studija unos od 600 µg folne kiseline kod majki prije i tijekom trudnoće bio je povezan s manjim rizikom od poremećaja iz spektra autizma kod djece. Autori ipak izričito upućuju na suprotne nalaze — rezultati studija nisu ujednačeni. U djece s već postavljenom dijagnozom intervencije s folnom kiselinom ili folinskom kiselinom pokazale su u pojedinim istraživanjima promjene u određenim parametrima ponašanja i metabolizma; pregledni članak to ocjenjuje kao naznaku, a ne kao dokaz.
Zanimljivo je i pitanje porijekla. Folati su biološki široko rasprostranjeni i nalaze se u biljkama, životinjama i mikroorganizmima. Shulpekova et al. (2021) opisuju da folat dijelom dolazi izravno iz hrane, a dijelom ga sintetiziraju crijevne bakterije i potom se apsorbira kroz kolon — čovjek dakle pri ovom vitaminu nije isključivo ovisan o unosu putem tanjura. Poznata su tri transportna sustava za folate u stanici, koji se razlikuju po raspodjeli u tkivima, afinitetu prema supstratu i optimalnom pH.
Davis i Nicol (1988) te rani pregledni rad Herberta (Annual Review of Medicine 1965) pokazuju koliko se dugo folna kiselina sustavno istražuje. Od tada se slika prefinila: WHO je definirala laboratorijske kriterije za manjak folata, a teški urođeni poremećaji apsorpcije folata ili cerebralnog transporta folata izdvojeni su kao zasebne kliničke slike.
Računski gledano, potrebe se mogu zadovoljiti prehranom. Jedna porcija kuhane leće od 150 g daje otprilike 270 µg folata, a vezica špinata ili šaka matovilca slično toliko. Tko svaki dan jede dvije šarene porcije povrća, mahunarke i komad kruha od cjelovitog žita, može se približiti ciljnim vrijednostima koje raspravlja WHO. Često navođenih 600 µg u istraživanjima trudnoće (Hoxha et al. 2021) iznad je te razine i u tom kontekstu obično se postiže zasebnom suplementacijom.
Što istraživanja ne pokazuju: nema pouzdanih dokaza da suplementacija folnom kiselinom kod zdravih odraslih osoba s uravnoteženom prehranom donosi dodatnu korist. Istraživanja o raspoloženju, kogniciji u starijoj dobi i prevenciji autizma daju signale, ali ne i potvrđene dokaze o učinkovitosti — što Reynolds (2006) i Hoxha et al. (2021) suglasno naglašavaju.
Djelovanje
Reynolds opisuje u The Lancet Neurology (2006) ulogu folata i vitamina B12 u metionin-homocistein-osi i raspravlja o vezama s razvojem SŽS-a, raspoloženjem i demencijama — kao istraživačko područje, a ne kao potvrđeni učinak. Hoxha i suradnici (Cells 2021) izvještavaju o neusklađenim nalazima vezanim uz prenatalnu suplementaciju folnom kiselinom od 600 µg u kontekstu poremećaja iz spektra autizma. Shulpekova et al. (Molecules 2021) sažimaju biokemijsku ulogu kao prenosnika metilnih skupina u metaboličkim putovima jednog ugljika.
Doziranje
U studijama o trudnoći koje navode Hoxha et al. (Cells 2021) istraživano je 600 µg folne kiseline dnevno kao suplementacija majke. WHO je definirala laboratorijske kriterije za nedostatak folata (Shulpekova et al., Molecules 2021) iz kojih se izvode potrebe. Putem prehrane oko 150 g kuhane leće pruža otprilike 270 µg folata, tako da se svakodnevne potrebe u mnogim slučajevima mogu zadovoljiti mahunarkami i zelenim povrćem.
Prirodni izvori
Folat se nalazi u zelenom lisnatom povrću, mahunarkama, orašastim plodovima, narančama i proizvodima od cjelovitih žitarica.
Česta pitanja
Koja je razlika između folne kiseline i folata?
Folat je zajednički naziv za spojeve iz skupine vitamina B9 koji se prirodno nalaze u namirnicama. Folna kiselina je sintetički oblik koji se koristi u pripravcima i obogaćenim namirnicama. Oba se u tijelu pretvaraju u aktivne oblike, ali se razlikuju po metaboličkom putu.
U kojim se namirnicama nalazi puno folata?
Zeleno lisnato povrće poput špinata i matovilca, mahunarke, orašasti plodovi, naranče i proizvodi od cjelovitih žitarica ubrajaju se u najbogatije izvore. Ime potječe od latinskog folium za list.
Zašto je folna kiselina tema u trudnoći?
Folati su uključeni u svaku diobu stanica, a u ranom fetalnom razvoju potrebe su osobito visoke. Hoxha i suradnici (Cells 2021) opisuju da je u studijama istraživano 600 µg dnevno kao majčinska suplementacija.
Po čemu se prepoznaje manjak folata?
Klasično se manjak očituje kao megaloblastična anemija, u kojoj crvene krvne stanice ostaju prevelike i nezrele. Reynolds (The Lancet Neurology 2006) opisuje dodatno preklapajuće neuropsihijatrijske simptome s manjkom vitamina B12. WHO je utvrdila laboratorijske kriterije za dijagnostiku.
Može li tijelo samo proizvoditi folat?
Čovjek sam ne može sintetizirati folat, ali crijevne bakterije ga sintetiziraju i predaju tijelu. Shulpekova et al. (Molecules 2021) opisuju apsorpciju iz kolona kao dodatni doprinos opskrbi.
Zašto se folat i vitamin B12 često spominju zajedno?
Oba vitamina dijele metabolički put: pretvorbu homocisteina u metionin putem metionin-sintaze. Reynolds (2006) opisuje da su njihove slike manjka u krvi morfološki jedva razlučive i da se neurološki preklapaju.
Koliko folata daje jedna porcija leće?
Grubo računato oko 270 µg na 150 g kuhane leće. Dvije porcije povrća i jedna porcija mahunarki na dan zajedno pokrivaju velik dio dnevnih potreba.
Znanstveni izvori
EFSA Journal 2009; 7(9):1213. EFSA Journal 2010; 8(10):1760.
