Besplatna dostava60 dana jamstva povrata novcaBio-certificirani pogon35.000+ zadovoljnih kupaca★★★★★Recenzije
Pronađi ciljTvoj plan recepata

Niacin (B3)

Niacin (vitamin B3) važan je za energetski metabolizam, funkciju živčanog sustava i održavanje normalne kože.

Niacin (B3)
Niacin je jedan od rijetkih hranjivih tvari koje tijelo djelomično može samo proizvesti — iz aminokiseline triptofana. Za otprilike jedan miligram niacina potrebno je oko 60 miligrama triptofana. Zbog toga se u nutricionizmu govori o ekvivalentima niacina. U čistom vitaminskom obliku niacin dolazi u dvije kemijski srodne molekule: kao nikotinska kiselina i kao nikotinamid (niacinamid). Oba se oblika ubrajaju u skupinu vitamina B i nose zajednički naziv vitamin B3.

S biokemijskog gledišta, oba su oblika prekursori koenzima NAD i NADP. Te dvije molekule sudjeluju u velikom dijelu redoks-reakcija u stanicama, dakle svugdje gdje se iz hranjivih tvari dobiva energija. Kirkland i Meyer-Ficca opisuju u Advances in Food and Nutrition Research (2018, DOI 10.1016/bs.afnr.2017.11.003) da NAD dodatno služi kao kosupstrat za niz enzima, među kojima su sirtuini i poli(ADP-riboza)-polimeraze — enzimi koji sudjeluju u regulaciji genetičkih i epigenetičkih procesa. Ta dvostruka uloga — s jedne strane energetski metabolizam, s druge regulacija — objašnjava zašto se niacin u istraživanjima ispituje šire nego mnogi drugi vitamini B.

U hrani niacin dolazi u relativno velikom broju namirnica. Meso, riba i perad spadaju u bogate izvore, zajedno s integralnim žitaricama, kikirikijem i gljivama. U žitaricama je niacin međutim u velikoj mjeri vezan u obliku koji je tijelu slabo dostupan (niacitin). Tradicionalni postupci obrade, poput tretiranja kukuruza vapnenom vodom u Srednjoj Americi (nixtamalizacija), čine niacin slobodnije dostupnim — što je povijesno bio razlog zašto je pelagra, klasična bolest uzrokovana nedostatkom niacina, češće nastupala u regijama u kojima se jeo kukuruz bez te prethodne obrade.

Izvan klasične vitaminske funkcije, niacin se dugo primjenjivao u visokim dozama za utjecaj na razine masnoća u krvi, prije nego što su statini preuzeli to područje. Wuerch et al. sažimaju u Neurotherapeutics (2023, DOI 10.1007/s13311-023-01376-2) da niacin putem receptora Hcar2 također sudjeluje u imunološkim reakcijama i u procesima poput fagocitoze ostataka mijelina ili amiloid-beta. Autori navode multiplu sklerozu, Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest kao neurološke bolesti u kojima se niacin istražuje kao kandidat. Važno je napomenuti: riječ je o pregledima tekućih istraživanja, a ne o preporukama za liječenje. Hoće li i u kojoj dozi niacin zaista klinički koristiti kod tih bolesti, ostaje otvoreno pitanje.

Drugo, manje zapaženo područje primjene je kozmetika. Sigurnosni izvještaj u International Journal of Toxicology (2005, DOI 10.1080/10915810500434183) navodi niacinamid u oko 30 kozmetičkih formulacija — šamponi, tonici za kosu, hidratantna njega — s koncentracijama primjene između 0,0001 % u noćnoj njezi i do 3 % u kremama za tijelo i ruke. Za nikotinsku kiselinu uobičajene su koncentracije niže, između 0,01 % i 0,1 %. Oba oblika odobrena su u Japanu i EU za kozmetičke primjene te se u SAD-u smatraju GRAS (Generally Recognized As Safe) za prehrambene proizvode.

Odobrene izjave o niacinu u EU odnose se na tri područja: energetski metabolizam, normalnu funkciju živčanog sustava te održavanje normalne kože i sluznica. Te su formulacije vezane uz dostatni unos, a ne uz određeni učinak koji bi išao dalje od toga. Referentna vrijednost za dnevni unos prema EU-oznakama iznosi 16 mg (NRV, Nutrient Reference Value). Za usporedbu: 100 g kikirikija sadrži otprilike 12 mg niacina, a pileće prsa slične veličine dosežu također dvoznamenkasti broj miligrama. Tko se prehranjuje raznovrsno, u pravilu bez posebnog truda podmiruje potrebe putem hrane.

Što istraživanja ne govore: ne postoji pouzdani dokaz da unos daleko iznad referentne vrijednosti donosi dodatne prednosti zdravim osobama. Visoke doze nikotinske kiseline mogu uz to izazvati poznati „flush" — crvenilo kože, osjećaj topline, trnce — koji je doduše bezopasan, ali neugodan. Nikotinamid taj učinak ne izaziva, ali ima drugačija farmakološka svojstva. Stariji pregledni radovi Hendersona (Annual Review of Nutrition, 1983) i Darbyja et al. (Nutrition Reviews, 1975) već su jasno opisali osnove biokemije i podmirenja potreba; velik dio toga i danas je temelj preporuka.

Djelovanje

U EU su za niacin službeno odobrene tri zdravstvene tvrdnje: doprinos normalnom energetskom metabolizmu, normalnoj funkciji živčanog sustava te održavanju normalne kože i sluznica. Kirkland i Meyer-Ficca opisuju u Advances in Food and Nutrition Research (2018) pozadinu: niacin je prekursor NAD-a i NADP-a, dvaju koenzima koji sudjeluju u bezbroj redoks-reakcija. Daljnja istraživanja neuroloških pitanja sažima pregledni rad Wuercha et al. u Neurotherapeutics (2023) — radi se o istraživanjima, a ne o uspostavljenim primjenama.

Doziranje

Referentna vrijednost EU (NRV) za niacin iznosi 16 mg na dan za odrasle osobe. Tu količinu obično je moguće bez poteškoća postići raznovrsnom prehranom — 100 g kikirikija sadrži oko 12 mg, a perad i riba nalaze se u sličnim količinama. U kozmetičkoj primjeni primjenjuju se koncentracije prema International Journal of Toxicology (2005) između 0,0001 % i 3 % (niacinamid), odnosno 0,01 % do 0,1 % (nikotinska kiselina). Visoke doze nikotinske kiseline farmakološka su tema, a ne prehrambena — mogu izazvati takozvani flush.

Prirodni izvori

Niacin se nalazi u mesu, ribi, peradi, integralnim žitaricama, gljivama i kikiriju.

Česta pitanja

Koja je razlika između nikotinske kiseline i nikotinamida?

Oba su oblici vitamina B3 i u tijelu se pretvaraju u koenzime NAD i NADP. Nikotinska kiselina može u višim dozama izazvati takozvani flush — prolazno crvenilo kože s osjećajem topline. Nikotinamid (niacinamid) ne izaziva taj učinak i stoga se češće koristi u kozmetici i dodacima prehrani.

Kolika je dnevna referentna vrijednost?

U EU Nutrient Reference Value iznosi 16 mg niacina na dan za odrasle osobe. Ta vrijednost služi za označavanje na prehrambenim proizvodima i dodacima prehrani. Normalnom mješovitom prehranom ona se obično postiže.

U kojim se namirnicama nalazi puno niacina?

Bogati izvori su meso, riba, perad, kikiriki, gljive i integralne žitarice. U žitaricama je dio niacina vezan u teško dostupnom obliku (niacytin). Tijelo uz to može dio niacina samo sintetizirati iz aminokiseline triptofan — oko 60 mg triptofana daje računski 1 mg niacina.

Što je pelagra?

Pelagra je klasična bolest uzrokovana nedostatkom niacina, povijesno česta u regijama s jednostranom prehranom kukuruzom. Tradicionalni postupci poput nixtamalizacije — tretiranja kukuruza vapnenom vodom — čine sadržani niacin bolje dostupnim i spriječili su pojavu bolesti u srednjoameričkim kulturama.

Zašto se niacinamid koristi u njezi kože?

Sigurnosni izvještaj u International Journal of Toxicology (2005) opisuje niacinamid kao hair and skin conditioning agent u oko 30 kozmetičkih kategorija proizvoda, s koncentracijama do 3 % u kremama za tijelo i ruke. Oba su oblika odobrena u EU i Japanu za kozmetiku.

Što je niacin-flush?

Visoke doze nikotinske kiseline mogu izazvati prolazno crvenilo kože, osjećaj topline i trnce — takozvani flush. On je bezopasan, ali neugodan, i pojavljuje se prije svega pri farmakološkim količinama, a ne pri uobičajenoj prehrani. Nikotinamid taj učinak ne izaziva.

Primjenjuje li se niacin u neurologiji?

Wuerch et al. opisuju u Neurotherapeutics (2023) niacin kao istraživačkog kandidata između ostalog kod multiple skleroze, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Pregledni rad sažima tekuća istraživanja — uspostavljena klinička primjena u tim područjima zasad ne postoji.

Znanstveni izvori

Wuerch et al., Neurotherapeutics 2023, DOI 10.1007/s13311-023-01376-2 International Journal of Toxicology 2005, DOI 10.1080/10915810500434183 Henderson, Annual Review of Nutrition 1983, DOI 10.1146/annurev.nu.03.070183.001445 Darby et al., Nutrition Reviews 1975, DOI 10.1111/j.1753-4887.1975.tb05075.x Kirkland & Meyer-Ficca, Advances in Food and Nutrition Research 2018, DOI 10.1016/bs.afnr.2017.11.003