Vitamin K2

Jedan komadić natta, japanskog jela od fermentiranog soje, sadrži jednu od najviših prirodnih koncentracija vitamina K2 uopće. Tko živi u srednjoj Europi i ne jede natto ni zreli tvrdi sir redovito, unosom hrane obično dobiva malo tog vitamina. Vitamin K1 iz zelenog lisnatog povrća mnogo je zastupljeniji – no dvije se forme razlikuju po apsorpciji, vremenu zadržavanja u tijelu i učincima na tkiva.

Vitamin K2, kemijski menakinon, spoj je topljiv u mastima. U fermentiranoj hrani stvaraju ga bakterije – natto, tvrdi sir, svježi sir – a u manjim količinama nalazi se u žumanjku i jetri. Pregledni članak Zhanga i sur. u časopisu Foods 2024. dijeli vitamin K na biljnu formu K1 (filokinon) iz lisnatog povrća i algi te menakinone K2 iz fermentiranih i životinjskih izvora. Obje forme pokrivaju isti temeljni biokemijski mehanizam: kofaktor su takozvane gama-karboksilacije. Bez tog koraka određeni proteini u tijelu ostaju nedovršeni.

Sedam takvih proteina sudjeluje u zgrušavanju krvi. Mladenka i sur. opisuju u Nutrition Reviews 2022. da je vitamin K potreban i za sazrijevanje još jedanaest do dvanaest proteina koji uglavnom reguliraju kalcifikaciju vezivnog tkiva – tj. ugradnju kalcija, koja je fiziološki poželjna u kostima, a nepoželjna u arterijama. Upravo iz toga proizlazi istraživački interes: može li bolja opskrba vitaminom K2 doprinijeti tome da kalcij odlazi tamo gdje treba?

Pošteni odgovor nalazi se u istom preglednom radu: Mladenka i sur. pišu da trenutačna razina znanja ne dopušta konačan zaključak. Vitamin K nije jedna jedina tvar, nego skupni naziv za više prirodnih formi s različitom kinetikom. To objašnjava zašto studije na istu temu često daju različite rezultate.

Na primjeru kostiju to se dobro vidi. Capozzi i sur. sažimaju u Maturitas 2020. da je K2 uključen u metabolizam kostiju i da postoje naznake o poboljšanju kvalitete kostiju – no autori izričito ne preporučuju dodatke kalcija općenito za prevenciju prijeloma u općoj populaciji nakon menopauze. Meta-analiza Kuanga i sur. u Food & Function 2020. pokušala je iz randomiziranih kontroliranih studija izvući jasnu sliku o kombiniranom učinku vitamina K i vitamina D na kvalitetu kostiju. Autori naglašavaju da su ranija pojedinačna istraživanja davala proturječne rezultate – potreba za daljnjim istraživanjem izričit je dio njihova zaključka.

Jedno novije, posve drugačije područje primjene izazvalo je pozornost 2024.: Tan i sur. ispitivali su u JAMA Internal Medicine vitamin K2 kod noćnih grčeva u listovima – tegobe za koju prema autorima dosad nije potvrđeno nijedno sigurno i učinkovito liječenje. Radilo se o randomiziranom kliničkom ispitivanju. Ovdje je zanimljivije od samog pojedinačnog rezultata to što se K2 sada istražuje i izvan klasičnih tema kostiju i krvnih žila.

Koliko K2 iz hrane? Količine i bioraspoloživost znatno se razlikuju između pojedinih izvora. Natto je izrazito bogat izvor vitamina K2, dok tvrdi sir i svježi sir sadrže znatno manje. Žumanjak i jetra doprinose manjim količinama. Tko ne voli natto – a to je vjerojatno većina nas – K2 realno može unositi fermentiranim mliječnim proizvodima ili dodacima prehrani.

Kod doziranja mnogi preparati posežu za formom menakinona MK-7, jer prema Zhangu i sur. 2024. dulje ostaje u krvi od kratkolančanih formi. Konkretne preporuke o dozi iz citiranih studija ipak su neujednačene. Europski referentni unos za vitamin K u cjelini iznosi 75 mikrograma na dan – obuhvaća K1 i K2 zajedno i nije specifična preporuka za K2.

Važno u svakoj raspravi o K2: postoji relevantna interakcija s antikoagulansima kumarinskog tipa, poput varfarina ili fenprokumona. Ti lijekovi djeluju blokiranjem ciklusa vitamina K. Dodatni vitamin K – u bilo kojoj formi – može ometati djelovanje lijeka. Tko uzima takve antikoagulanse, mora uzimanje dodataka vitamina K2 uskladiti s liječnikom. Mladenka i sur. 2022. opširno razrađuju taj aspekt.

Ukratko: K2 je biokemijski jasno definiran, njegova uloga kao kofaktora u zgrušavanju krvi i ugradnji kalcija u kosti je utvrđena. Širi doprinos suplementacije kostima, krvnim žilama ili drugim područjima još se istražuje – pouzdanih, ujednačenih zaključaka zasad nema.