Magnezij je esencijalni mineral i četvrti najzastupljeniji kation u ljudskom tijelu. Sudjeluje u impresivno velikom broju fizioloških procesa te djeluje kao kofaktor za više od 300 enzimskih sustava. Ti enzimi reguliraju raznolike reakcije kao što su sinteza proteina, funkcija mišića i živaca, kontrola razine šećera u krvi i regulacija krvnog tlaka. Velik dio magnezija u tijelu nalazi se u kostima, što naglašava njegovu važnost za zdravlje kostiju. Pridonosi strukturnom razvoju kostiju te je neophodan za sintezu DNA, RNA i važnog antioksidansa glutationa. U energetskom metabolizmu magnezij je nezaobilazan za proizvodnju ATP-a, univerzalne energetske valute stanica. Pridonosi normalnoj funkciji mišića, uključujući kontrakciju i relaksaciju. Upravo zbog toga nedostatak magnezija može dovesti do mišićnih grčeva i slabosti. I živčani sustav ovisi o dostatnoj opskrbi magnezijem, budući da je uključen u prijenos živčanih impulsa i neuromišićnu koordinaciju. Magnezij pridonosi smanjenju umora i iscrpljenosti te održava ravnotežu elektrolita. Dostatni unos može se postići uravnoteženom prehranom bogatom zelenim lisnatim povrćem, orašastim plodovima, sjemenkama i proizvodima od cjelovitih žitarica. Povećana potreba može se javiti pri stresu, intenzivnoj tjelovježbi ili određenim zdravstvenim stanjima.
Djelovanje
Magnezij pridonosi smanjenju umora i iscrpljenosti, ravnoteži elektrolita, normalnom energetskom metabolizmu, normalnoj funkciji živčanog sustava, normalnoj funkciji mišića te održavanju normalnih kostiju i zuba.
Doziranje
DGE preporučuje odraslim osobama dnevni unos od 300–400 mg. BfR preporučuje maksimalnu količinu od 250 mg na dan u dodacima prehrani, podijeljenu na najmanje dvije doze.
Prirodni izvori
sjemenke bundeve, bademi, špinat, indijski oraščić, crni grah, kruh od cjelovitih žitarica.
Znanstveni izvori
EFSA Journal 2010;8(10):1807, EFSA Journal 2009;7(9):1216