Ginkgo stablo živi je fosil. Fosili njegovih karakterističnih lepezastih listova sežu oko 200 milijuna godina unatrag, u doba kada su još živjeli dinosauri. Svi danas poznati srodnici izumrli su — Ginkgo biloba jedina je preživjela vrsta čitavog biljnog reda. Upravo to objašnjava i nadimak „stablo lepezastih listova": nijedno drugo danas živo stablo nema takve listove.
Ginkgo potječe iz Kine, gdje su pojedini primjerci u samostanskim vrtovima doživjeli više od 1.000 godina. Putem Japana i Nizozemske Istočnoindijske kompanije stablo je u 18. stoljeću stiglo u Europu. Danas raste diljem svijeta kao ukrasno i drvoredno stablo, između ostalog zato što je iznimno otporan na zagađenje zraka, štetnike pa čak i na zračenje. Četiri ginkga preživjela su u neposrednoj blizini atomske bombe u Hirošimi i već sljedeće su godine ponovo prolistala.
Za pripremu ekstrakta zeleni se listovi beru kasno ljeti, suše i obrađuju otapalima. Standardni ekstrakt ispitan u većini studija zove se EGb761 i standardiziran je na određeni sadržaj flavonglikozida i terpenlaktona (ginkgolida i bilobalida). Da bi se postigla ta koncentracija, koristi se oko 50 kilograma listova za 1 kilogram ekstrakta — omjer od oko 50:1.
O istraživačkoj podlozi: Ginkgo biloba jedan je od najčešće istraživanih biljnih ekstrakata na svijetu. Diamond i Bailey izvijestili su 2013. u The Psychiatric Clinics of North America da su u kliničkim studijama korištene dnevne doze između 80 i 720 mg kroz razdoblja od 2 tjedna do 2 godine, pretežno u kontekstu kognitivnih funkcija, demencije uzrokovane starenjem, cerebralnih poremećaja cirkulacije i claudicatio intermittens (bolest izloga). Kao razmatrane mehanizme djelovanja autori navode povećanje cerebralne cirkulacije te antioksidativna svojstva; antiagregacijsko djelovanje pripisuje se flavonima i terpenlaktonima.
Ipak, rezultati istraživanja nisu jednoznačni. Tan i sur. naglasili su 2015. u sustavnom pregledu u Journal of Alzheimer's Disease da se korist i nuspojave EGb761 kod kognitivnog oštećenja i demencije i dalje kontroverzno raspravlja. I Singh i sur. pisali su 2019. u Neurotherapeutics da učinkovitost u prevenciji i liječenju demencije ostaje sporna — osobito jer gotovo nema podataka o tome donosi li Ginkgo dodatni učinak pacijentima koji već primaju konvencionalnu terapiju antidementivcima. Sierpina i sur. formulirali su to 2003. u American Family Physician pozitivnije: sustavni su pregledi upućivali na to da bi ekstrakt mogao poboljšati simptome demencije. Rani pregled o tome objavljen je već 1992. u Lancetu (Kleijnen i Knipschild).
Što se iz tog istraživačkog krajolika konkretno može zaključiti: u pozitivnim studijama gotovo je isključivo korišten standardizirani ekstrakt EGb761, a ne prah od listova ili čaj. Ako se tipična studijska doza od 240 mg ekstrakta preračuna na svježi biljni materijal, uz omjer 50:1 to odgovara računski oko 12 grama listova ginkga dnevno. To objašnjava zašto napitak od tek nekoliko listova nije usporediv s koncentriranim ekstraktom.
Važno je znati i o mogućim interakcijama. Diamond i Bailey naveli su 2013. moguće interakcije s inhibitorima MAO, alprazolamom, haloperidolom, varfarinom i nifedipinom. Sierpina i sur. upozorili su 2003. da Ginkgo u kombinaciji s varfarinom, antiagregacijskim lijekovima i određenim drugim biljnim preparatima može povećati rizik od krvarenja. U mnogim se kliničkim preporukama ekstrakt zato ukida nekoliko dana prije operativnih zahvata.
Što istraživanja ne pokazuju: ne postoji pouzdani dokaz da Ginkgo zdravim mladim osobama „povećava" pamćenje ili poboljšava rezultate na ispitima. Istraživani učinci gotovo isključivo odnose se na starije osobe s već postojećim ograničenjima. I danas nedostaju jasni odgovori na pitanja koja su postavili Diamond i Bailey: optimalna doza, optimalno trajanje terapije, dugoročni učinci i najpovoljniji trenutak za početak uzimanja.
U kuhinji Ginkgo u Europi nema nikakve uloge. U istočnoj Aziji sjemenke (ne listovi) jedu se pečene, ali samo u malim količinama — sadržavaju toksične spojeve ginkgotoksina. Sami su listovi gorki i ne konzumiraju se kao namirnica, već se isključivo prerađuju u ekstrakte ili čajeve.
Djelovanje
Diamond i Bailey opisali su 2013. u časopisu The Psychiatric Clinics of North America, kao mehanizme razmatrane u studijama, povećanje cerebralne cirkulacije te antioksidativne i antitrombocitne učinke. Tan i sur. (Journal of Alzheimer's Disease, 2015.) i Singh i sur. (Neurotherapeutics, 2019.) zaključili su, međutim, da učinkovitost pri kognitivnom oštećenju i demenciji ostaje i dalje kontroverzna. U zdravih osoba ne postoje uvjerljivi dokazi za poboljšanje pamćenja.
Doziranje
U kliničkim studijama, prema Diamond i Bailey (2013.), korištene su dnevne doze između 80 i 720 mg standardiziranog ekstrakta EGb761, kroz razdoblja od 2 tjedna do 2 godine. Najčešće se primjenjivalo 120 do 240 mg dnevno. Nestandardizirani pripravci poput čaja od listova računski ne dostižu te koncentracije flavonglikozida i terpenlaktona.
Prirodni izvori
Ginkgo stablo potječe izvorno iz Kine, ali se danas uzgaja diljem svijeta kao ukrasno stablo.
Znanstveni izvori
EMA/HMPC/321094/2012: Assessment report on Ginkgo biloba L., folium. | Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG). (2008). Ginkgo in Alzheimer's disease. Executive summary.
Česta pitanja
Što je EGb761?
EGb761 naziv je standardiziranog ekstrakta ginkga koji je ispitan u većini kliničkih studija. Standardiziran je na određeni sadržaj flavonglikozida i terpenlaktona. Kada se u publikacijama govori o "ginkgu", gotovo uvijek se misli na taj ekstrakt, a ne na listove ili čaj.
Mogu li kombinirati Ginkgo s lijekovima za razrjeđivanje krvi?
Sierpina i sur. (2003.) i Diamond i Bailey (2013.) opisuju povećan rizik od krvarenja pri kombinaciji s varfarinom i antiagregacijskim lijekovima. Tko uzima takve lijekove, trebao bi uzimanje uskladiti s liječnikom koji ga liječi.
Poboljšava li Ginkgo pamćenje kod zdravih osoba?
Za to ne postoje pouzdani dokazi. Istraživane studije odnose se gotovo isključivo na starije osobe s već postojećim kognitivnim ograničenjima. Kod mladih, zdravih osoba nisu dokumentirani uvjerljivi učinci na pamćenje.
Koliko dugo je trebalo da se učinak uoči u studijama?
Trajanje studija znatno je variralo, prema Diamond i Bailey (2013.) — od 2 tjedna do 2 godine. Većina istraživanja o demenciji i kogniciji trajala je nekoliko mjeseci. Kratkoročno uzimanje od svega nekoliko dana gotovo nije istraživano.
Može li se listove jednostavno skuhati kao čaj?
Čaj računski ne postiže koncentraciju flavonglikozida i terpenlaktona koja je korištena u studijama s EGb761. Za 240 mg ekstrakta uz uobičajeni omjer 50:1 bilo bi potrebno oko 12 grama listova — a čak ni tada sve aktivne tvari nisu topljive u vodi.
Treba li prestati uzimati Ginkgo prije operacije?
Zbog antitrombocitnih učinaka koje su opisali Diamond i Bailey (2013.), ekstrakt se u mnogim kliničkim preporukama ukida nekoliko dana prije planiranih zahvata. Razgovaraj o tome konkretno sa svojim kirurgom ili anesteziologom.
Jesu li sjemenke ginkga jestive?
U istočnoj Aziji jedu se pečene sjemenke ginkga, ali samo u malim količinama. Sadrže ginkgotoksin i mogu biti toksične pri konzumaciji u većim količinama. Sami su listovi gorki i ne koriste se kao namirnica, već se prerađuju isključivo u ekstrakte.
