Ginkgo stablo živi je fosil. Fosili njegovih karakterističnih lepezastih listova sežu oko 200 milijuna godina unatrag, u doba kada su još živjeli dinosauri. Svi danas poznati srodnici izumrli su — Ginkgo biloba jedina je preživjela vrsta čitavog biljnog reda. Upravo to objašnjava i nadimak „stablo lepezastih listova": nijedno drugo danas živo stablo nema takve listove.
Ginkgo potječe iz Kine, gdje su pojedini primjerci u samostanskim vrtovima doživjeli više od 1.000 godina. Putem Japana i Nizozemske Istočnoindijske kompanije stablo je u 18. stoljeću stiglo u Europu. Danas raste diljem svijeta kao ukrasno i drvoredno stablo, između ostalog zato što je iznimno otporan na zagađenje zraka, štetnike pa čak i na zračenje. Četiri ginkga preživjela su u neposrednoj blizini atomske bombe u Hirošimi i već sljedeće su godine ponovo prolistala.
Za pripremu ekstrakta zeleni se listovi beru kasno ljeti, suše i obrađuju otapalima. Standardni ekstrakt ispitan u većini studija zove se EGb761 i standardiziran je na određeni sadržaj flavonglikozida i terpenlaktona (ginkgolida i bilobalida). Da bi se postigla ta koncentracija, koristi se oko 50 kilograma listova za 1 kilogram ekstrakta — omjer od oko 50:1.
O istraživačkoj podlozi: Ginkgo biloba jedan je od najčešće istraživanih biljnih ekstrakata na svijetu. Diamond i Bailey izvijestili su 2013. u The Psychiatric Clinics of North America da su u kliničkim studijama korištene dnevne doze između 80 i 720 mg kroz razdoblja od 2 tjedna do 2 godine, pretežno u kontekstu kognitivnih funkcija, demencije uzrokovane starenjem, cerebralnih poremećaja cirkulacije i claudicatio intermittens (bolest izloga). Kao razmatrane mehanizme djelovanja autori navode povećanje cerebralne cirkulacije te antioksidativna svojstva; antiagregacijsko djelovanje pripisuje se flavonima i terpenlaktonima.
Ipak, rezultati istraživanja nisu jednoznačni. Tan i sur. naglasili su 2015. u sustavnom pregledu u Journal of Alzheimer's Disease da se korist i nuspojave EGb761 kod kognitivnog oštećenja i demencije i dalje kontroverzno raspravlja. I Singh i sur. pisali su 2019. u Neurotherapeutics da učinkovitost u prevenciji i liječenju demencije ostaje sporna — osobito jer gotovo nema podataka o tome donosi li Ginkgo dodatni učinak pacijentima koji već primaju konvencionalnu terapiju antidementivcima. Sierpina i sur. formulirali su to 2003. u American Family Physician pozitivnije: sustavni su pregledi upućivali na to da bi ekstrakt mogao poboljšati simptome demencije. Rani pregled o tome objavljen je već 1992. u Lancetu (Kleijnen i Knipschild).
Što se iz tog istraživačkog krajolika konkretno može zaključiti: u pozitivnim studijama gotovo je isključivo korišten standardizirani ekstrakt EGb761, a ne prah od listova ili čaj. Ako se tipična studijska doza od 240 mg ekstrakta preračuna na svježi biljni materijal, uz omjer 50:1 to odgovara računski oko 12 grama listova ginkga dnevno. To objašnjava zašto napitak od tek nekoliko listova nije usporediv s koncentriranim ekstraktom.
Važno je znati i o mogućim interakcijama. Diamond i Bailey naveli su 2013. moguće interakcije s inhibitorima MAO, alprazolamom, haloperidolom, varfarinom i nifedipinom. Sierpina i sur. upozorili su 2003. da Ginkgo u kombinaciji s varfarinom, antiagregacijskim lijekovima i određenim drugim biljnim preparatima može povećati rizik od krvarenja. U mnogim se kliničkim preporukama ekstrakt zato ukida nekoliko dana prije operativnih zahvata.
Što istraživanja ne pokazuju: ne postoji pouzdani dokaz da Ginkgo zdravim mladim osobama „povećava" pamćenje ili poboljšava rezultate na ispitima. Istraživani učinci gotovo isključivo odnose se na starije osobe s već postojećim ograničenjima. I danas nedostaju jasni odgovori na pitanja koja su postavili Diamond i Bailey: optimalna doza, optimalno trajanje terapije, dugoročni učinci i najpovoljniji trenutak za početak uzimanja.
U kuhinji Ginkgo u Europi nema nikakve uloge. U istočnoj Aziji sjemenke (ne listovi) jedu se pečene, ali samo u malim količinama — sadržavaju toksične spojeve ginkgotoksina. Sami su listovi gorki i ne konzumiraju se kao namirnica, već se isključivo prerađuju u ekstrakte ili čajeve.
Djelovanje
Diamond i Bailey opisali su 2013. u časopisu The Psychiatric Clinics of North America, kao mehanizme razmatrane u studijama, povećanje cerebralne cirkulacije te antioksidativne i antitrombocitne učinke. Tan i sur. (Journal of Alzheimer's Disease, 2015.) i Singh i sur. (Neurotherapeutics, 2019.) zaključili su, međutim, da učinkovitost pri kognitivnom oštećenju i demenciji ostaje i dalje kontroverzna. U zdravih osoba ne postoje uvjerljivi dokazi za poboljšanje pamćenja.
Doziranje
U kliničkim studijama, prema Diamond i Bailey (2013.), korištene su dnevne doze između 80 i 720 mg standardiziranog ekstrakta EGb761, kroz razdoblja od 2 tjedna do 2 godine. Najčešće se primjenjivalo 120 do 240 mg dnevno. Nestandardizirani pripravci poput čaja od listova računski ne dostižu te koncentracije flavonglikozida i terpenlaktona.
Prirodni izvori
Ginkgo stablo potječe izvorno iz Kine, ali se danas uzgaja diljem svijeta kao ukrasno stablo.
Česta pitanja
Što je EGb761?
EGb761 naziv je standardiziranog ekstrakta ginkga koji je ispitan u većini kliničkih studija. Standardiziran je na određeni sadržaj flavonglikozida i terpenlaktona. Kada se u publikacijama govori o "ginkgu", gotovo uvijek se misli na taj ekstrakt, a ne na listove ili čaj.
Mogu li kombinirati Ginkgo s lijekovima za razrjeđivanje krvi?
Sierpina i sur. (2003.) i Diamond i Bailey (2013.) opisuju povećan rizik od krvarenja pri kombinaciji s varfarinom i antiagregacijskim lijekovima. Tko uzima takve lijekove, trebao bi uzimanje uskladiti s liječnikom koji ga liječi.
Poboljšava li Ginkgo pamćenje kod zdravih osoba?
Za to ne postoje pouzdani dokazi. Istraživane studije odnose se gotovo isključivo na starije osobe s već postojećim kognitivnim ograničenjima. Kod mladih, zdravih osoba nisu dokumentirani uvjerljivi učinci na pamćenje.
Koliko dugo je trebalo da se učinak uoči u studijama?
Trajanje studija znatno je variralo, prema Diamond i Bailey (2013.) — od 2 tjedna do 2 godine. Većina istraživanja o demenciji i kogniciji trajala je nekoliko mjeseci. Kratkoročno uzimanje od svega nekoliko dana gotovo nije istraživano.
Može li se listove jednostavno skuhati kao čaj?
Čaj računski ne postiže koncentraciju flavonglikozida i terpenlaktona koja je korištena u studijama s EGb761. Za 240 mg ekstrakta uz uobičajeni omjer 50:1 bilo bi potrebno oko 12 grama listova — a čak ni tada sve aktivne tvari nisu topljive u vodi.
Treba li prestati uzimati Ginkgo prije operacije?
Zbog antitrombocitnih učinaka koje su opisali Diamond i Bailey (2013.), ekstrakt se u mnogim kliničkim preporukama ukida nekoliko dana prije planiranih zahvata. Razgovaraj o tome konkretno sa svojim kirurgom ili anesteziologom.
Jesu li sjemenke ginkga jestive?
U istočnoj Aziji jedu se pečene sjemenke ginkga, ali samo u malim količinama. Sadrže ginkgotoksin i mogu biti toksične pri konzumaciji u većim količinama. Sami su listovi gorki i ne koriste se kao namirnica, već se prerađuju isključivo u ekstrakte.
Znanstveni izvori
EMA/HMPC/321094/2012: Assessment report on Ginkgo biloba L., folium. | Institute for Quality and Efficiency in Health Care (IQWiG). (2008). Ginkgo in Alzheimer's disease. Executive summary.
