Moringino stablo raste u tropskim i suptropskim područjima i ondje se već generacijama koristi kao prehrambena i ljekovita biljka. Koriste se listovi, sjemenke, kora, korijenje, cvjetovi i nezrele mahune — gotovo svaki dio biljke ima svoju primjenu. Za europsko tržište posebno su relevantni listovi, koji se suše, melju u prah ili pune u kapsule.
Listovi prema Anwar et al. (Phytotherapy Research 2007) sadrže kombinaciju mineralnih tvari, proteina, beta-karotena, aminokiselina i fenolnih spojeva. Ondje se između ostaloga navode zeatin, kvercetin, beta-sitosterol, kafeoilkininska kiselina i kemferol. To objašnjava zašto je moringa botanički zanimljiva — no ne i to da ima određeni učinak na ljude.
Kakav je trenutačni istraživački status? Stohs i Hartman u Phytotherapy Research 2015. saželi su pet humanskih studija s prahom od listova. Te su studije pratile učinke na razinu šećera i masti u krvi kod sudionika. Nuspojave u humanim studijama nisu zabilježene. To je mala baza podataka — pet studija je začuđujuće malo za biljku s ovako velikom medijskom prisutnošću. Sami autori ističu da mnoge od dalekosežnijih tvrdnji potječu iz pokusa na životinjama i staničnim kulturama.
Dosad najopsežnija kvantitativna analiza potječe od Watanabe et al. (Molecules 2021). Analizirali su 44 studije s ukupno 349 dijabetičnih glodavaca kojima je davan ekstrakt moringe, u usporedbi s 350 kontrolnih životinja. Važno je znati: bila je to meta-analiza na štakorima i miševima, a ne na ljudima. Ono što funkcionira u životinjskom modelu ne mora davati iste rezultate kod ljudi. To se ograničenje u marketingu oko moringe gotovo uvijek izostavlja.
Pareek et al. objavili su 2023. u International Journal of Molecular Sciences opsežan pregledni rad koji objedinjuje tradicionalne primjene, fitokemiju i farmakološke studije. I ondje postaje jasno: tradicijska upotreba je široko dokumentirana, klinički dokazi na ljudima nisu.
Što kupce praktično zanima: koliko je praha od listova zapravo uobičajeno? U literaturi (Stohs i Hartman 2015) u humanim studijama korišteni su pripravci od lista, uglavnom u rasponu od nekoliko grama dnevno. Za usporedbu: jedna ravna žličica praha moringe od listova teži oko 2 grama. Tko dakle uzima 4 grama, dođe na otprilike dvije žličice — to je vidljiva količina u čaši, a okus je intenzivno zelen, sličan jako kuhanom špinatu s blagom gorčinom i oštrinom nalik na hren. Otuda i potječe naziv stablo hrena: korijen sadrži oštre glikozide gorušičinog ulja.
Sigurnost: Abdull Razis et al. (Asian Pacific Journal of Cancer Prevention 2014) i Stohs i Hartman (2015) podudarno izvještavaju da su vodeni ekstrakti listova u životinjskim studijama pokazali visok sigurnosni raspon. U dosad objavljenim humanim studijama nisu dokumentirane neželjene reakcije. To ipak ne znači da moringa odgovara svima — u trudnoći, za vrijeme dojenja i pri uzimanju lijekova, posebno onih za snižavanje šećera ili krvnog tlaka, preporuča se savjet liječnika, upravo zato što su u životinjskim studijama zabilježeni učinci na glukozu i lipide.
Što istraživanja ne pokazuju: nema pouzdanih dokaza da moringa liječi bolesti. Nadimak "čudotvorno stablo" potječe iz engleskog izraza "miracle tree" i prijevod je iz etnobotaničke tradicije — a ne znanstveni predikat. Nedostaju velike, dugoročne interventne studije na ljudima. Na EU-popisu odobrenih zdravstvenih tvrdnji (Health Claims) moringa se ne pojavljuje. Dakle, zakonski se ne smiju iznositi nikakve tvrdnje o zdravstvenom učinku.
Tko želi koristiti moringu, trebao bi je gledati onako kakva jest: hranjivim tvarima bogat, zeleni biljni proizvod od listova tradicionalno korištene biljke s zanimljivim, ali na ljudima još uvijek oskudnim istraživačkim podacima.
Djelovanje
O trenutačnom istraživačkom statusu: Stohs i Hartman (Phytotherapy Research 2015) saželi su pet humanskih studija s prahom moringe od listova koje su istraživale učinke na razinu šećera i masti u krvi. Watanabe et al. (Molecules 2021) analizirali su u meta-analizi 44 animalne studije s 349 dijabetičnih glodavaca. Klinički dokazi na ljudima dosad su oskudni; odobrene zdravstvene tvrdnje prema pravu EU ne postoje.
Doziranje
U humanim studijama koje su saželi Stohs i Hartman (2015) korišten je prah od listova, uglavnom u rasponu od nekoliko grama dnevno. Jedna ravna žličica odgovara otprilike 2 grama praha. Opće važeća, znanstveno potkrijepljena preporuka za unos za zdrave odrasle osobe ne postoji — istraživačka osnova na ljudima za to je premala.
Prirodni izvori
Listovi moringinog stabla (Moringa oleifera)
Znanstveni izvori
PubMed, Healthline
Česta pitanja
Odakle dolazi naziv čudotvorno stablo?
Naziv je prijevod engleskog izraza "miracle tree" iz etnobotaničke tradicije. Opisuje raznovrsnu upotrebu biljke u matičnim zemljama, a ne znanstveno dokazani učinak. U EU nisu odobrene nikakve zdravstvene tvrdnje za moringu.
Kakav okus ima prah moringe od listova?
Intenzivno zelen, blago gorak, s blagom oštrinom nalik na hren. Otuda i naziv stablo hrena. Mnogi ga miješaju u smoothieje ili sokove jer sam okus zahtijeva privikavanje.
Je li moringa istraživana u studijama na ljudima?
Da, ali baza podataka je mala. Stohs i Hartman (2015) saželi su pet humanskih studija s prahom od listova. Veći dio objavljenog istraživanja potječe iz pokusa na životinjama i stanicama.
Jesu li u studijama zabilježene nuspojave?
U dosad objavljenim humanim studijama prema Stohs i Hartman (2015) nisu zabilježene neželjene reakcije. Životinjske studije s vodenim ekstraktima listova pokazale su visok sigurnosni raspon. Ipak vrijedi: u trudnoći, za vrijeme dojenja i pri uzimanju lijekova prethodno se posavjetuj s liječnikom.
Koja je razlika između praha od listova i ekstrakta?
Prah od listova je cijeli osušeni i samljeveni list. Ekstrakti su izvlačevine — uglavnom vodene ili alkoholne — u kojima su određeni sastojci koncentrirani. Prema Stohs i Hartman (2015), veći dio humanskih studija radio je s prahom od listova.
Koji se sastojci nalaze u listovima moringe?
Anwar et al. (2007) opisuju između ostaloga beta-karoten, aminokiseline, mineralne tvari, protein te biljne tvari poput kvercetina, kemferola, zeatina, beta-sitosterola i kafeoilkininske kiseline. Točan sastav varira ovisno o podrijetlu, vremenu berbe i obradi.
Mogu li koristiti moringu svakodnevno?
Za dugoročno uzimanje nedostaju velike humane studije. Dostupne kratkoročne studije prema Stohs i Hartman (2015) ne daju naznake problema, ali vremenski su ograničene. Pri trajnoj upotrebi preporuča se razgovor s vlastitim liječnikom — posebno u slučaju postojećih bolesti.
