Umirujuće djelovanje hmelja i učinak na san pripisuju se uglavnom gorkim kiselinama i njihovu razgradnom produktu 2-metil-3-buten-2-olu. Čini se da te tvari, slično kao valerijana i pasionska cvjetnica, utječu na aktivnost neurotransmitera GABA u mozgu i vežu se na melatoninske receptore, čime reguliraju ritam spavanja i budnosti. Kombinacija hmelja i valerijane pokazala se posebno učinkovitom u brojnim studijama jer se dvije biljke sinergistički dopunjuju u svom umirujućem djelovanju. Europska agencija za lijekove (EMA) potvrđuje tradicionalnu primjenu hmelja za ublažavanje blagih simptoma stresa i kao pomoć pri spavanju. Uz sedativno djelovanje, hmelj sadrži i fitoestrogene, posebice 8-prenilnaringenin, jednu od najpotentnijih biljnih tvari s učinkom sličnim estrogenu. Upravo zbog toga ekstrakti hmelja istražuju se i primjenjuju za ublažavanje tegoba menopauze poput vrućih valova. Učinkovitost u tom području potkrijepljena je prvim kliničkim studijama.
Djelovanje
Hmelj djeluje umirujuće, pospješuje san i smanjuje anksioznost. Tradicionalno se koristi kod živčanog nemira, napetosti i teškoća s usnivanjem, često u kombinaciji s valerijanom. Osim toga, ima svojstva slična estrogenu.
Doziranje
Za liječenje nemira ili poremećaja spavanja preporučuju se ekstrakti koji odgovaraju dozi od 0,5 g hmelja dnevno. U kombiniranim pripravcima s valerijanom doziranje je odgovarajuće prilagođeno. Kao čaj, 1–2 žličice hmeljnih češera prelije se vrućom vodom.
Prirodni izvori
Hmelj je doma u umjerenim pojasevima Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Za potrebe pivarske industrije i medicinske svrhe uzgaja se na velikim površinama, primjerice u Hallertauu u Njemačkoj.
Znanstveni izvori
EMA/HMPC/682383/2013: European Union herbal monograph on Humulus lupulus L., flos. | Franco, L. et al. (2012). The sedative effects of hops (Humulus lupulus), a component of beer, on the activity/rest rhythm. Acta Physiologica Hungarica, 99(2), 133-139.