Tijelo samo proizvodi koenzim Q10. S godinama ta vlastita produkcija opada – što se u stručnoj literaturi raspravlja već desetljećima. Najviše Q10 nalazi se u organima s visokim energetskim prometom: srcu, jetri, bubrezima i mišićima. To objašnjava i zašto su iznutrice daleko najbogatiji prehrambeni izvor. Tko ne jede iznutrice, svoje potrebe pokriva uglavnom masnom ribom, peradi, mahunarkama i orašastim plodovima. Kroz mješovitu prehranu čovjek unosi grubo procijenjeno samo nekoliko miligrama dnevno, dok vlastita sinteza daje lavovski udio.
Q10 postoji u dva oblika: ubikinon (oksidirani oblik) i ubikinol (reducirani oblik). Tijelo ih međusobno pretvara ovisno o tome gdje je Q10 u metabolizmu trenutno potreban. U respiratornom lancu molekula pendulira između oba stanja i pritom prenosi elektrone. Kao nusprodukt, ubikinol hvata slobodne radikale, zbog čega se Q10 u biokemiji ubraja u antioksidanse topive u mastima.
O aktualnim istraživanjima: Sunar et al. istražili su 2021. u časopisu Cutaneous and Ocular Toxicology (DOI: 10.1080/15569527.2021.1949336) na štakorima kako koenzim Q10 utječe na oksidativna oštećenja mrežnice izazvana kemoterapeutikom cisplatinom. Procjena je bila biokemijska i histopatološka. Važno je napomenuti: radi se o studiji na životinjama u vrlo specifičnom modelu. Zaključci o zdravim ljudima u svakodnevnom životu iz toga se ne mogu izvoditi. Iz tog rada ne proizlazi pouzdana tvrdnja o prevenciji ili liječenju bolesti kod ljudi.
Što istraživanja o koenzimu Q10 do sada NISU jednoznačno dokazala: da dodatni unos Q10 putem prehrane kod zdravih ljudi produžuje životni vijek, povećava mišićnu snagu ili „štiti" srce. Takve ćeš tvrdnje u ozbiljnim preglednim radovima naći opterećene brojnim ograničenjima. Europska agencija za sigurnost hrane nije odobrila nijednu zdravstvenu tvrdnju za koenzim Q10. To ne znači da Q10 nije važan – naprotiv, njegova uloga u staničnom disanju je neupitna – već da dostupni podaci iz studija nisu dostatni za konkretne reklamne tvrdnje.
Nekolicina brojki za kontekst: 100 grama goveđeg srca sadrži, ovisno o analizi, oko 11 miligrama Q10, 100 grama sardina oko 6 miligrama, 100 grama govedine oko 3 miligrama. Da bi prehranom dostigao 30 do 100 miligrama koji se često koriste u studijama, morao bi jesti ili 300 grama goveđeg srca ili otprilike kilogram goveđeg odreska dnevno. To je nerealno – i pokazuje zašto su dodaci prehrani uopće tema.
Q10 je topiv u mastima. To nije sporedna napomena, nego je ključno za njegovu apsorpciju. Čisti Q10 u prahu bez masnog nosača apsorbira se znatno lošije nego Q10 u masnoj matrici ili uzet zajedno s masnim obrokom. Kod dodataka prehrani vrijedi stoga: uzimati uz obrok, idealno s malo masti na tanjuru.
Posebno se raspravlja o Q10 u kontekstu statina. Ti lijekovi za snižavanje kolesterola djeluju na isti metabolički put iz kojeg tijelo sintetizira i Q10, te mjerljivo snižavaju razinu Q10 u krvi. Je li dodavanje Q10 korisno za ublažavanje mišićnih tegoba pri terapiji statinima, u istraživanjima nije jednoznačno odgovoreno. Ako uzímaš statine i razmišljaš o tome, to je razgovor za liječnika, a ne za leksikografski članak.
Za svakodnevni život može se zaključiti: koenzim Q10 je središnji gradivni element stanične energije, tijelo ga samo proizvodi, a hrana dodaje mali udio. Tko se raznovrsno hrani, u pravilu dobiva dovoljno – zanimljiva pitanja tiču se starenja, medikacije i individualne situacije.
Djelovanje
Sunar et al. pokazali su 2021. u časopisu Cutaneous and Ocular Toxicology (DOI: 10.1080/15569527.2021.1949336) na štakorima učinke koenzima Q10 na oksidativna oštećenja mrežnice izazvana kemoterapeutikom cisplatinom. Istraživanje je bilo biokemijski i histopatološki postavljeno i nije primjenjivo na zdrave ljude u svakodnevnom životu. Za odobrene zdravstvene tvrdnje dostupni podaci iz studija trenutno nisu dostatni u EU.
Doziranje
U kliničkim studijama često su se koristili rasponi između 30 i 100 miligrama koenzima Q10 dnevno, a ponekad i više doze pri specifičnim istraživačkim pitanjima. Putem prehrane unosene su količine znatno niže. Budući da je Q10 topiv u mastima, apsorpcija se pospješuje uz masni obrok. Opća preporuka za zdrave ljude ne proizlazi iz dostupnih podataka studija.
Prirodni izvori
Meso (posebno iznutrice), masna riba, perad, mahunarke, orašasti plodovi, neke vrste povrća
Česta pitanja
Koja je razlika između ubikinona i ubikinola?
Ubikinon je oksidirani, a ubikinol reducirani oblik koenzima Q10. Tijelo ih međusobno pretvara. U respiratornom lancu Q10 neprestano pendulira između ta dva stanja i pritom prenosi elektrone.
Mogu li prehranom pokriti svoje potrebe za Q10?
Tijelo Q10 uglavnom samo sintetizira. Putem prehrane pri mješovitoj prehrani dolazi tek nekoliko miligrama. Da bi se dostiglo 30 do 100 miligrama koja se istražuju u studijama, trebalo bi jesti oko 300 grama goveđeg srca dnevno – kroz normalnu prehranu to je jedva izvedivo.
Zašto razina Q10 opada s godinama?
Vlastita proizvodnja Q10 u tijelu smanjuje se s vremenom – to je biokemijski dobro opisano. Zašto točno, nije do kraja razjašnjeno. Raspravlja se o promjenama u aktivnosti enzima i općem padu mitohondrijskih funkcija.
Trebam li uzimati Q10 uz obrok?
To je preporučljivo jer je Q10 topiv u mastima. Zajedno s obrokom koji sadrži malo masti bolje se apsorbira nego natašte. Čisti Q10 u obliku praha bez masnog nosača smatra se slabije apsorbirljivim.
Je li Q10 smislen ako uzimam statine?
Statini dokazano snižavaju razinu Q10 u krvi jer utječu na isti metabolički put. Je li uzimanje Q10 pri tome korisno za ublažavanje mišićnih tegoba, u istraživanjima se raspravlja bez jedinstvenog zaključka. To je pitanje za nadležnog liječnika.
Koje namirnice sadrže najviše Q10?
Iznutrice, posebno srce i jetra, daleko su ispred. 100 grama goveđeg srca sadrži oko 11 miligrama, sardine oko 6 miligrama, govedina oko 3 miligrama na 100 grama. I orašasti plodovi te mahunarke pružaju manje količine.
Postoje li odobrene zdravstvene tvrdnje za Q10 u EU?
Ne. Europska agencija za sigurnost hrane do sada nije odobrila nijedan health claim za koenzim Q10. To ne znači da Q10 nije važan, već da su dostupni podaci iz studija za konkretne tvrdnje o učincima ocijenjeni kao nedostatni.
Znanstveni izvori
Mortensen, S. A., et al. (2014). The effect of coenzyme Q10 on morbidity and mortality in chronic heart failure: from the Q-SYMBIO a randomized double-blind trial. JACC. Heart failure, 2(6), 641–649. doi:10.1016/j.jchf.2014.06.008. Garrido-Maraver, J., et al. (2014). Coenzyme Q10 therapy. Molecular syndromology, 5(3-4), 187–197. doi:10.1159/000360101.
