Kemijski gledano, radi se o prijelaznom metalu s oznakom Cr. U tijelu ponajprije ulogu ima trovalentni krom (Cr III). Šesterovalentni krom (Cr VI), poznat iz industrijskih procesa, smatra se otrovnim i kancerogenim — oba oblika ne treba miješati, iako nose isti naziv.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je za krom dvije zdravstvene tvrdnje: doprinos normalnom metabolizmu makronutrijenata i doprinos održavanju normalne razine šećera u krvi. Te tvrdnje vrijede tek od navedene referentne vrijednosti — 40 mikrograma po porciji, odnosno 15 posto te vrijednosti na 100 grama namirnice.
U prehrani se krom nalazi u kruhu od cjelovitog zrna, lećama, brokuli, goveđem mesu, soku od grožđa i crnom papru. Stvarni sadržaji jako variraju, jer ovise o koncentraciji kroma u tlu i o načinu prerade. Jedan primjer za predodžbu: tko bi 40 mikrograma htio unijeti samo brokulom, trebao bi, ovisno o uzgoju, nekoliko stotina grama — taj izračun pokazuje zašto je raznovrsna prehrana ovdje smislenija od jednog jedinog izvora. I posuđe od nehrđajućeg čelika otpušta male količine kroma u kiselu hranu; to je istraženo, ali pod uobičajenim uvjetima nije zabrinjavajuće.
Znanstvena rasprava o kromu u posljednjih se godina promijenila. Ranije predodžbe o samostalnom „faktoru tolerancije glukoze" danas se smatraju nedostatno potkrijepljenima. EFSA je 2014. izričito izjavila da krom za zdrave ljude nije esencijalni nutrijent u užem smislu — preporuka za unos stoga više nije izvedena. Ipak, Komisija je zadržala postojeće zdravstvene tvrdnje i referentne vrijednosti. Za potrošače je situacija dakle nejednoznačna: označavanje i dalje navodi krom, a osnovna procjena gleda na njega suzdržanije.
Jedan zanimljiv detalj na rubu: tko u znanstvenim bazama podataka traži „Chrom" (krom na njemačkom), naišao bi gotovo isključivo na radove koji s mikroelementom nemaju nikakve veze. Tako Fan et al. u Science Advances 2024. pod naslovom „Chrom-seq" opisuju postupak označavanja RNA vezane uz kromatin u živim stanicama. Ryabykh et al. u Database 2023. predstavljaju bazu podataka „RNA-Chrom", koja prikuplja kontakte RNA i kromatina u genomu. Lu et al. opisuju u Briefings in Bioinformatics 2021. s „Chrom-Lasso" računalni model za analizu Hi-C podataka. A u oftalmologiji „X-Chrom" označava crveno obojenu kontaktnu leću za osobe s poremećajem razlikovanja crvene i zelene boje — Siegel ju je razmatrao još 1981. u Survey of Ophthalmology, Hartenbaum i Stack 1997. u Occupational Health & Safety. Svi ti radovi nose „Chrom" u naslovu, ali se odnose na kromatin ili na jedan lećni proizvod, a ne na mineral. Tko dakle traži studije o kromu u prehrani, mora preciznije pretraživati — primjerice prema pojmovima „chromium picolinate" ili „chromium supplementation".
Ono što dosadašnja istraživanja prehrane s kromom jasno ne pokazuju: donosi li dodatni unos iznad onoga što pruža normalna mješovita prehrana mjerljivu korist zdravim ljudima. Pouzdani učinci na razinu šećera u krvi ili osjetljivost na inzulin kod osoba bez manjka ostaju sporni u meta-analizama. Odobrene EU tvrdnje odnose se na ulogu nutrijenta u metabolizmu — ne na terapijske učinke.
Manjak kroma u užem smislu gotovo se ne opisuje pri uravnoteženoj prehrani. Ranije se razmatrao kod dugotrajne parenteralne prehrane bez dodatka mikroelemenata. Za svakodnevni život prema trenutnim spoznajama dostatna je raznovrsna prehrana s cjelovitim žitaricama, mahunarkama i povrćem.
Djelovanje
EFSA je za krom odobrila dvije zdravstvene tvrdnje: doprinos normalnom metabolizmu makronutrijenata i doprinos održavanju normalne razine šećera u krvi. U svojoj znanstvenoj ponovnoj procjeni iz 2014. agencija više nije svrstala krom u esencijalne nutrijente za zdrave ljude. Studije neposredno o mineralnom kromu u dostavljenom istraživanju nisu pronađene — pronađeni radovi (Fan et al. 2024., Ryabykh et al. 2023., Lu et al. 2021.) bave se kromatinom, a ne kromom kao mikroelementom.
Doziranje
Referentna vrijednost EU za označavanje nutritivnih vrijednosti iznosi 40 mikrograma na dan. Zdravstvene tvrdnje smiju se navoditi od te količine po dnevnoj porciji, odnosno od 15 posto te vrijednosti na 100 grama. Službena preporučena dnevna količina unosa od strane EFSA-e nije izvedena od 2014. godine.
Prirodni izvori
Kruh od cjelovitog zrna, leća, brokula, goveđe meso, sok od grožđa, crni papar.
Česta pitanja
Je li krom opasan?
Treba razlikovati dva oblika. Trovalentni krom (Cr III) je oblik koji se nalazi u namirnicama i u normalnim količinama smatra se bezopasnim. Šesterovalentni krom (Cr VI) iz industrijskih procesa je, naprotiv, otrovan i kancerogen.
Koliko kroma trebam na dan?
Referentna vrijednost EU za označavanje iznosi 40 mikrograma na dan. Službena preporuka u smislu minimalnog unosa ne postoji od EFSA-ine procjene 2014., jer agencija krom više ne smatra esencijalnim za zdrave ljude.
U kojim se namirnicama nalazi krom?
Kruh od cjelovitog zrna, leća, brokula, goveđe meso, sok od grožđa i crni papar ubrajaju se u poznate izvore. Stvarni sadržaji jako variraju ovisno o tlu i preradi.
Pomaže li krom pri mršavljenju ili protiv napada gladi?
Za takve tvrdnje ne postoje odobrene EU zdravstvene tvrdnje. EFSA je odobrila samo dvije izjave — o metabolizmu makronutrijenata i o normalnoj razini šećera u krvi. Sve izvan toga bila bi nedopuštena reklamna tvrdnja.
Koja je razlika između kroma i kromatina?
Krom je kemijski element s oznakom Cr. Kromatin označava materijal u koji je DNA pakirana u staničnoj jezgri. Ta dva pojma dijele samo grčki korijen chroma (boja) — sadržajno su potpuno različiti.
Može li mi nastati manjak kroma?
Pri normalnoj mješovitoj prehrani to se smatra vrlo malo vjerojatnim. Manjak se ranije razmatrao ponajprije pri dugotrajnoj umjetnoj prehrani bez dodatka mikroelemenata.
Zašto EFSA više ne navodi preporučeni dnevni unos?
U ponovnoj procjeni 2014. agencija je zaključila da krom za zdrave ljude ne obavlja nezamjenjivu funkciju iz koje bi se mogla izvesti preporuka za unos. Postojeća pravila o označavanju i zdravstvenim tvrdnjama ostala su time nepromijenjena.
Znanstveni izvori
EFSA Journal 2010;8(10):1732
