Chlorella

Chlorella je toliko sitna da jedna cijela stanica stane u svega dva do deset mikrometara — a ipak je ova slatkovodna alga postala jedna od najviše istraživanih mikroalgi u prehrani. Ime duguje visokom sadržaju klorofila koji joj daje intenzivnu tamnozelenu boju. Komercijalno se uglavnom prodaje kao prah, tablete ili kapsule, dobivene iz kontroliranog uzgoja u slatkovodnim bazenima.

Na tržištu dominiraju dvije vrste: Chlorella vulgaris i Chlorella pyrenoidosa. Obje botanički pripadaju rodu Chlorella, ali se malo razlikuju u građi stanične stijenke i profilu hranjivosti. Budući da je staničnu stijenku teško razgraditi ljudskim probavnim sustavom, za dodatke prehrani ona se mehanički razbija — u suprotnom, unutrašnjost stanice prolazi kroz crijeva uglavnom nepromijenjena.

Upravo zbog profila hranjivosti Chlorella se u istraživanjima redovito pojavljuje. Panahi i sur. u Current Pharmaceutical Design iz 2016. opisuju ovu algu kao nositelja proteina, omega-3 masnih kiselina, polisaharida, vitamina i mineralnih tvari. Autori sažimaju tadašnje stanje istraživanja i upućuju na klinička ispitivanja u kojima je suplementacija s C. vulgaris bila povezana s promjenama pri hiperlipidemiji, hiperglikemiji i oksidativnom stresu. Važno je napomenuti: riječ je o opažanjima iz pojedinih studija, a ne o potvrđenim učincima u smislu zdravstvenih tvrdnji.

Zanimljiv je noviji smjer istraživanja Chlorelle koji je daleko od klasičnog dodatka prehrani. Park i sur. istraživali su 2025. u Archives of Dermatological Research polidezoksiribonukleotide (PDRN) dobivene iz Chlorella protothecoides. U staničnim pokusima s keratinocitima i fibroblastima te su molekule pokazale učinke na diobu stanica, migraciju i lučenje faktora rasta poput GAS6 i HGF. Radi se o temeljnom istraživanju na izoliranim stanicama — nešto što se ne može izravno primijeniti na žlicu chlorella praha — ali pokazuje zašto su biotehnološke tvrtke ovu algu uzele u obzir kao izvor sirovina.

Postoji i druga strana. Yavasoglu i sur. dokumentirali su 2018. u Sao Paulo Medical Journal slučaj trombocitopenije uzrokovane Chlorellom, dakle pad broja krvnih pločica nakon uzimanja preparata. Takvi su slučajevi rijetki, ali podsjećaju da i prirodni proizvod može izazvati reakcije. Tko uzima antikoagulante ili ima autoimunu bolest, bolje je da se prethodno posavjetuje s liječnikom ili ordinacijom.

Jedna zanimljivost na rubu teme: Chlorella ima vlastite viruse. Yamada i sur. opisali su 2006. u Advances in Virus Research kloroviruse — velike, dvolančane DNA-viruse s genomom od oko 330 kilobaznih parova i oko 366 predviđenih gena. Ti virusi inficiraju određene sojeve Chlorelle i razlog su zbog kojeg se uzgojni bazeni pažljivo nadziru. Za ljude su bez ikakva značaja — kao domaćina trebaju algu.

Što to znači u praksi? Uobičajene preporuke na preparatima Chlorelle kreću se između 3 i 4 grama dnevno, često podijeljeno u nekoliko porcija. Za tablete od 250 miligrama to je dvanaest do šesnaest komada dnevno — količina koju mnogi podcijene kad prvi put pogledaju pakiranje. Jedna čajna žličica praha sadrži otprilike 2 do 3 grama, što je grubo ekvivalent osam do dvanaest tableta. Kome ne odgovara zemljasti, algasti okus, može posegnuti za kapsulama, ali će po gramu čiste alge uglavnom platiti više.

Važno za poštenu procjenu: često čitana tvrdnja da Chlorella pročišćava tijelo od teških metala oslanja se ponajviše na pokuse na životinjama i nekoliko manjih studija na ljudima. Velika kontrolirana studija na ljudima koja bi potvrdila relevantno smanjenje opterećenja teškim metalima uzimanjem Chlorelle za sada ne postoji. I kad je riječ o razinama kolesterola i šećera u krvi, broj studija je skroman, a učinci su u rasponu onoga što ionako mogu postići promjene u prehrani. Chlorella stoga nije ni prazno obećanje ni dokaz za išta — ona je proteinski bogat algalni proizvod s zanimljivim profilom hranjivosti koji je u istraživanjima široko, ali još ne i zaključno istražen.