Borovnice i antocijani
Plavi pigmenti kao snažni antioksidansi
Borovnice su male, tamnoplave i boje sve čega se dotaknu. Upravo u tome leži njihov najzanimljiviji sastojak: antocijani, skupina biljnih pigmenata koji bobici daju svoju plavu boju.
Antocijani pripadaju flavonoidima i u epruveti hvataju slobodne radikale. Što to znači za čovjeka, otvoreno je pitanje koje se istražuje već desetljećima. Ovdje možeš pročitati što se krije u bobici, po čemu se šumska borovnica razlikuje od kultivarne te kako ih je najbolje jesti.
Antocijani pripadaju obitelji flavonoida. U biljci su istovremeno pigment i zaštita od sunca: boje cvijetove i plodove te štite tkivo od UV-svjetlosti. Uz te sekundarne biljne tvari, bobica donosi i klasične mikrohranjive tvari te prehrambena vlakna.
Jedna razlika odmah se primijeti pri prerezivanju: divlja šumska borovnica je i iznutra plava, dok krupnoplodna kultivarna borovnica ima svjetlo meso — kod nje su pigmenti gotovo isključivo u kožici. Antocijani i oksidativno opterećenje stara su istraživačka tema; većina podataka potječe iz staničnih pokusa, a dokazi na ljudima su skromni.
Borovnice pružaju prehrambena vlakna, mangan, vitamin K i vitamin C. Bogatije su vlaknima nego vitaminima — tko posebno traži vitamin C, radije će posegnuti za paprikom ili crnim ribizlima.
Jedna porcija dnevno dobra je navika, ali nije lijek. Borovnice spadaju u voće s manje šećera i stoga se uklapaju u doručak čak i onda kad ostalo voće brzo postaje preslatko.
Prehrambena vlakna stižu do debelog crijeva neprobavljena i tamo su hrana za crijevne bakterije. Borovnice ih donose priličnu količinu, posebno u kožici i sitnim sjemenkama.
Antocijani prolaze isti put: samo mali dio se apsorbira u tankom crijevu, ostatak dostiže debelo crijevo gdje ga bakterije razgrađuju. Koji se produkti razgradnje pri tome stvaraju i što znače, trenutačno je jedno od najaktivnijih istraživačkih područja vezanih uz ovu bobicu.
Flavonoidi i mentalna sposobnost godinama su popularna istraživačka tema, a borovnice se u njoj pojavljuju posebno često. Istraživanja su uglavnom mala i traju nekoliko tjedana, a rezultati su različiti.
Zaključci su skromniji nego naslovi: borovnice su dio raznovrsne prehrane, više se iz dostupnih podataka trenutačno ne može izvući. Tko redovito jede voće i povrće, ne treba proglašavati ni jedan pojedinačni plod čudesnim lijekom.
Borovnice su jednostavne: u smoothie, na zobene pahuljice, sirove kao grickalina. Zamrznute su dostupne cijelu godinu, često jeftinije od svježih. Tko želi, može ih kombinirati s ustaljenim imenima zelene kuhinje poput spiruline ili ječmene trave.
Iz našeg asortimana uz to se uklapaju OPC 500mg visoke doze s ekstraktom grožđanih koštica i Vitamin C forte 540. Vitamin C pridonosi normalnom funkcioniranju imunološkog sustava — ova tvrdnja odnosi se na vitamin, ne na bobicu.
Ovaj članak služi informiranju i ne zamjenjuje savjet liječnika.
Česta pitanja
Što su antocijani?
Biljni pigmenti iz skupine flavonoida. Boje cvijetove i plodove u plavo, ljubičasto i crveno.
Što borovnice čini prehrambeno-fiziološki zanimljivima?
Pružaju prehrambena vlakna, mangan, vitamin K i vitamin C te sadrže mnoštvo antocijana. Za same pigmente ne postoji odobrena zdravstvena tvrdnja.
Koliko borovnica treba jesti dnevno?
Porcija od oko 100 do 150 grama uobičajena je količina. Službena preporuka za pojedino voće ne postoji.
Što je poznato o borovnicama i sposobnosti pamćenja?
O tome postoje brojna mala istraživanja s neujednačenim rezultatima. Pouzdani zaključci iz njih se zasad ne mogu izvući.
Jesu li zamrznute borovnice jednako zdrave kao svježe?
Zamrznute borovnice zadržavaju većinu svojih hranjivih tvari i pigmenata, što ih čini praktičnom alternativom svježim bobicama.