Kada uzmeš jogurt u supermarketu na čijem pakiranju piše da kalcij pridonosi očuvanju normalnih kostiju, čitaš tzv. zdravstvenu tvrdnju (health claim). Takve izjave u EU od 2006. godine više se ne smiju slobodno formulirati. Mora ih provjeriti Europska agencija za sigurnost hrane, skraćeno EFSA, a Europska komisija mora ih odobriti. Pravna osnova za to je Uredba (EZ) br. 1924/2006.
Kontekst: Prije 2006. prehrambena je industrija u Europi koristila mnoštvo zdravstvenih tvrdnji čija je znanstvena podloga često bila slaba. Novom uredbom utvrđeno je da svaka zdravstvena tvrdnja mora se temeljiti na općeprihvaćenim znanstvenim dokazima. Za vrednovanje je nadležan NDA panel EFSA-e (Dijetetski proizvodi, prehrana i alergije). Vero i Gasbarrini opisali su 2012. u International Journal of Food Sciences and Nutrition (DOI 10.3109/09637486.2011.633899) da je EFSA izradila dodatne smjernice za znanstveno ocjenjivanje takvih tvrdnji, jer je primjena zdravstvenih tvrdnji u praksi zahtijevala određenu krivulju učenja — kako za podnositelje zahtjeva, tako i za ocjenjivače.
Zdravstvene tvrdnje dijele se u tri vrste. Članak 13.1 obuhvaća opće funkcionalne izjave koje se temelje na općeprihvaćenom znanju — primjerice tvrdnja da vitamin C pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Članak 13.5 odnosi se na tvrdnje koje se temelje na novim znanstvenim spoznajama. Članak 14 pokriva tvrdnje o smanjenju rizika od bolesti te tvrdnje o razvoju i zdravlju djece. Za svaku pojedinu tvrdnju postoje odobreni tekstovi i uvjeti korištenja — na primjer minimalna količina hranjive tvari na 100 grama ili po porciji.
Posljedice za bio-shop su jasne. Tvrdnje o vitaminima i mineralima uglavnom su odobrene — magnezij pridonosi normalnoj funkciji mišića, cink pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava, željezo pridonosi normalnoj tvorbi crvenih krvnih stanica. Tvrdnje o biljnim tvarima poput kurkumina, piperina, bosvelične kiseline ili withanolida iz ashwagandhe do danas nisu odobrene. Odgovarajući zahtjevi (tzv. biljni pripravci, „botanicals") EU je komisija na neodređeno vrijeme stavila u mirovanje — tzv. status „on hold". To u praksi znači: proizvođač smije napisati da kapsula kurkume sadrži 400 mg kurkumina, ali ne i što kurkumin čini u tijelu.
Od više od 44.000 prvotno podnesenih prijedloga zdravstvenih tvrdnji odobren je samo mali dio. Ako to izračunamo: od otprilike 260 odobrenih tvrdnji prema članku 13.1, to odgovara stopi odobrenja od ispod jedan posto početnih zahtjeva. Odbijene tvrdnje od tada su zabranjene u EU — čak i onda kada bi slična formulacija bila dopuštena u nekoj drugoj zemlji svijeta.
Što istraživanja ne pokazuju: odobrenje zdravstvene tvrdnje nije dokaz da namirnica ili hranjiva tvar doista ima opipljiv učinak na pojedinca. Odobrene formulacije opisuju fiziološke funkcije na razini populacije, a ne individualne učinke. S druge strane, izostanak odobrenja ne znači automatski da je neka tvar neučinkovita — kod biljnih pripravaka razlog blokade leži više u regulatornom procesu nego u negativnoj ocjeni EFSA-e.
Za potrošača iz toga proizlazi praktičan vodič za čitanje deklaracija. Kada na pakiranju piše „Vitamin B6 pridonosi normalnom metabolizmu energije", to je odobreni tekst koji je provjerila EFSA. Ako piše „jača živce" ili „pomaže protiv umora", riječ je o odobrenoj tvrdnji u blago izmijenjenom obliku ili o nedopuštenoj izjavi. Čisti marketinški pojmovi poput „superfood", „wellness" ili „vitalno" pravno su tzv. opći navodi koji upućuju na opće, nespecifične prednosti — smiju se koristiti samo zajedno s odobrenom specifičnom tvrdnjom.
Sustav ima kritičare. Vero i Gasbarrini primijetili su 2012. da postupci vrednovanja, iako imaju cilj zaštiti potrošače, istovremeno oblikuju i smjerove istraživanja — proizvođači ulažu tamo gdje je odobrenje realno izvedivo, a manje tamo gdje je baza studija složena. Za biljne tvari s dugom tradicijom primjene, ali nejasnom definicijom aktivne tvari, to predstavlja nedostatak.
Poznato i kao
zdravstvene tvrdnje
