Svaka stanica tvoga tijela veže jedan kemijski gradivni element za drugi — milijunima puta u sekundi. Taj se proces naziva metilacija: metilna skupina, tj. atom ugljika s tri atoma vodika (CH3), prenosi se s donora na ciljnu molekulu. Ciljna molekula može biti odsječak DNA, protein, hormon ili neurotransmiter.
Najvažniji donor metilnih skupina u tijelu je S-adenozilmetionin, skraćeno SAMe. Nakon prijenosa nastaje S-adenozilhomocistein, potom homocistein — a folna kiselina, vitamin B12 i betain zatvaraju krug. Zato se govori o ciklusu metilacije. Kada funkcionira, funkcioniraju i popravak DNA, nastajanje adrenalina iz noradrenalina, razgradnja histamina i dio detoksikacije jetre putem konjugacije faze II.
Posebno dobro istražena je DNA-metilacija. Pri njoj se metilna skupina veže na citozinsku bazu DNA i time određeni gen utišava ili potpuno isključuje. Samo se nasljeđe ne mijenja — mijenja se samo intenzitet čitanja gena. To područje naziva se epigenetika.
Koliko snažno okolina može oblikovati takve obrasce, pokazuje rad Conradt i sur. u časopisu Infant Mental Health Journal 2019 (DOI 10.1002/imhj.21789). Istraživano je 128 parova majki i djece kada su dojenčad imala pet mjeseci. Iz stanica bukalne sluznice djece određena je metilacija gena glukokortikoidnog receptora NR3c1. Rezultat: veća majčinska reaktivnost i primjeren tjelesni kontakt tijekom slobodne igre bili su povezani s nižom metilacijom tog gena. Taj gen dijelom regulira koliko snažno čovjek kasnije reagira na signale stresa.
Drugi rad Mascheronija i sur. u časopisu Infant Mental Health Journal 2022 (DOI 10.1002/imhj.21990) pratio je 41 dijete kroz nekoliko godina — 21 vrlo rano rođeno i 20 donošene djece. U dobi od 4,5 godina mjerena je metilacija na genu transportera serotonina SLC6A4, uz procjenu emocionalne regulacije. U skupini prijevremeno rođene djece metilacija tog gena bila je povezana s većim emocionalnim opterećenjem kada su kao dojenčad bila sklonija plakanju i nemiru. U donošene djece ta veza nije pronađena.
Metilacija se istražuje i kao mogući biomarker u području dišnih bolesti. Legaki i sur. u časopisu Clinical and Translational Allergy 2022 (DOI 10.1002/clt2.12131) saželi su stanje istraživanja DNA-metilacijskih obrazaca kod astme i rinitisa. Nosna i bronhalna sluznica naizgled su slične, ali razlikuju se po metilacijskom profilu. Može li se iz toga izvesti pouzdane markere za dijagnozu ili odabir terapije, prema tom pregledu još je otvoreno pitanje — naslov ne završava upitnikom slučajno.
Što navedeni radovi ne pokazuju: da se metilacija određenom namirnicom, kapsulom ili dijetom može ciljano pomicati u željenom smjeru. Studije bilježe obrasce — nisu upute za uporabu. Stoga je oprez na mjestu kada je riječ o reklamnim tvrdnjama o „pojačivačima metilacije".
Biokemijski, ciklus se može svesti na nekoliko gradivnih elemenata. Folna kiselina (u aktivnom obliku 5-metiltetrahidrofolat) osigurava metilnu skupinu za krug homocisteina. Vitamin B12 (metilkobalamin) kofaktor je za metionin-sintazu. Vitamin B6 osigurava funkcioniranje sporednog puta preko cistationina. Betain iz cikle ili pšeničnih mekinja alternativni je donor metilnih skupina. Kolin, cink i magnezij djeluju potporno.
Mala računska vježba: procijenjeni obrt metilnih skupina kod ljudi iznosi otprilike 8 g dnevno — to je otprilike težina dvije žličice šećera, ali sastavljene isključivo od čistih CH3-skupina. Većina se interno reciklira. Kada to ne bi bio slučaj, trebalo bi dnevno unijeti oko 50 g metionina; jedan uobičajeni dan miješane prehrane donosi tek 2 do 3 g. Ciklus je dakle manje sustav dopune, a više sustav kružnog toka.
Genetski postoje varijante koje usporavaju pojedine enzime ciklusa. Najpoznatija je MTHFR-varijanta C677T. Kod homozigotnih nositelja ona smanjuje aktivnost enzima metilentetrahidrofolat-reduktaze i time uzrokuje tendencijski povišene razine homocisteina. Hoće li i kada to zahtijevati terapijske mjere, stvar je liječnika — a ne leksikona.
Poznato i kao
ciklus metilacije, DNA-metilacija
