Shilajit (Mumijo)

Tamna, smolasta tvar koja izvire iz pukotina stijena u visokim planinskim predjelima — to je najjednostavniji opis shilajita. Ova tvar koristi se od davnina u tradicionalnoj indijskoj medicini, a ovisno o regiji nosi različita imena: Mumijo u ruskom govornom području, Asphaltum ili Mineral Pitch u engleskom govornom području, Shilajeet u dijelovima južne Azije.

Kemijski sastav shilajita do danas nije u potpunosti razjašnjen. Kamgar i sur. u preglednom članku u Critical Reviews in Analytical Chemistry (2025) ističu da zasad ne postoji sveobuhvatna kemijska analiza svih tvari koje sadrži. Čak i o načinu nastanka postoje različita mišljenja — neki istraživači smatraju da potječe od biljnih ostataka, drugi od životinjskih izlučevina, a treći od sporog izlučivanja iz stijena. Kao vjerojatno relevantni sastojci redovito se spominju fulvinska kiselina i dibenzo-α-pironi (Stohs, Phytotherapy Research 2014).

Pregledni rad Agarwala i sur. u Phytotherapy Research (2007) opisuje shilajit kao složenu mješavinu organskih huminskih tvari te biljnih i mikrobnih metabolita koja nastaje u rizosferi planinskih stijena. Glavna nalazišta nalaze se na Himalaji, Altaju i Kavkazu.

O stanju istraživanja: Pandit i sur. istraživali su u Andrologia (2016) na dobrovoljcima muškog spola između 45 i 55 godina učinak pročišćenog shilajita na vrijednosti hormona. U randomiziranoj, dvostruko slijepoj i placebom kontroliranoj studiji sudionici su tijekom 90 dana uzimali 250 mg dva puta dnevno. U skupini koja je primala aktivnu tvar porasli su ukupni testosteron, slobodni testosteron i DHEAS u usporedbi s placebo skupinom (P < 0,05), dok su gonadotropni hormoni LH i FSH ostali stabilni. Pingali i Nutalapati objavili su 2022. u Phytomedicine randomiziranu studiju na postmenopauzalnim ženama s osteopenijom, u kojoj je ekstrakt shilajita ovisno o dozi bio povezan s promjenama markera oksidativnog stresa, upale i gustoće kostiju. Stohs (2014) zaključuje da je sigurnosni profil dobro dokumentiran na temelju dostupnih životinjskih i humanih podataka, no da kontrolirane studije na ljudima i dalje ostaju malobrojne.

Ono što istraživanja izričito ne pružaju: konačan dokaz o kemijskom sastavu, standardizirane analitičke metode za svu komercijalnu robu i velik broj neovisnih kliničkih studija. Mnogo toga dosad se temelji na životinjskim pokusima, in vitro istraživanjima ili malim humanim studijama pojedinih istraživačkih skupina. U EU za shilajit nisu odobrene zdravstvene tvrdnje prema Uredbi o zdravstvenim tvrdnjama.

Pogled na proizvod u asortimanu: kapsule sadrže po 500 mg ekstrakta Mumija u koncentraciji 10:1. To računski odgovara po kapsuli ekstraktu iz 5 g sirovine — pri dvije kapsule dnevno dakle 10 g polaznog materijala. Jedna posuda sadrži 60 kapsula, a povoljni set obuhvaća tri posude s ukupno 180 kapsula. Pri jednoj kapsuli dnevno set traje 180 dana, a pri dvije kapsule 90 dana — što je slučajno točno jednako trajanju studije Pandita i sur. (2016), s tim da su autori tamo koristili pročišćeni shilajit koji nije bio specificiran kao ekstrakt 10:1. Izravna usporedba količina stoga nije moguća; ekstrakt i sirova tvar dvije su različite referentne veličine.

Ovojnica kapsule izrađena je od biljne hidroksipropilmetilceluloze (HPMC), proizvod je veganski i formuliran bez dodataka poput bojila ili aroma. Što se tiče cijene: 49,90 EUR za 180 kapsula iznosi oko 0,28 EUR po kapsuli, odnosno oko 0,55 EUR po dnevnoj porciji pri dvije kapsule.

Tko želi isprobati shilajit, trebao bi znati da kvaliteta i čistoća jako variraju. Nepročišćena sirova tvar može sadržavati nečistoće iz stijena, zbog čega se u znanstvenim studijama gotovo isključivo koriste pročišćeni ekstrakti. U slučaju bolesti, uzimanja lijekova, trudnoće ili dojenja, prije korištenja treba se posavjetovati s liječnikom ili naturopatom.