Probiotici (Lactobacillus)

Šalica prirodnog jogurta, žlica kiselog kupusa, gutljaj kefira — u sva tri nalazi se Lactobacillus. Te bakterije mliječne kiseline pripadaju skupini probiotika, dakle živih mikroorganizama koji, uneseni u dovoljnoj količini, imaju ulogu u probavnom traktu. Naziv potječe od latinskog „lac" (mlijeko) i „bacillus" (štapić), što dobro opisuje njihov oblik i najčešće stanište.

Lactobacillus nije jedna jedina vrsta, nego cijeli rod s više od 250 opisanih sojeva. Među najpoznatijima su L. rhamnosus, L. acidophilus, L. casei, L. plantarum i L. reuteri. Svaki soj ima drugačija svojstva — upravo zato znanstvena istraživanja uvijek navode konkretan soj, a rezultati jednog soja ne mogu se jednostavno primijeniti na drugi.

U fermentiranoj hrani Lactobacillus nastaje prirodnim putem. U kiselom kupusu te bakterije pretvaraju šećer iz kupusa u mliječnu kiselinu, što daje tipičan kiseli okus i istovremeno produljuje trajnost. Slično funkcionira kimchi s kineskim kupusom, dok se kefir i jogurt fermentiraju na bazi mlijeka. Tempeh od soje još je jedan primjer. Tko redovito poseže za takvom hranom, unosi velike količine tih bakterija — jedna porcija kiselog kupusa može sadržavati milijarde stanica, pri čemu točni brojevi uvelike variraju ovisno o načinu pripreme.

O istraživanjima: Meta-analiza Husein-ElAhmed & Steinhoff u časopisu Njemačkog dermatološkog društva (JDDG) iz 2023. ispitivala je probiotičku suplementaciju u djece s atopijskim dermatitisom. Analizirani su podaci iz triju baza podataka. U probiotičkoj skupini incidencija atopijskog dermatitisa bila je niža za 22 %. Kod primjene trudnim i dojiljama smanjenje je iznosilo 49 %, kod primjene trudnim majkama i djeci 27 %, a kod kombinirane primjene trudnim i dojiljama te djeci 39 %. L. rhamnosus bio je prema toj analizi najčešće istraživan soj. SCORAD-vrijednost, etablirano mjerilo težine bolesti, značajno se razlikovala u korist probiotičke skupine. IDLQI, upitnik o kvaliteti života, ostao je nepromijenjen.

Drugi pogled usmjeren je prema psihi: Schneider i sur. saželi su 2023. u Zeitschrift für Kinder- und Jugendpsychiatrie und Psychotherapie stanje istraživanja pre- i probiotika kod psihijatrijskih poremećaja. Većina studija u djece i adolescenata odnosi se na ADHD i poremećaje iz autističnog spektra, pri čemu pojedini izvještaji ukazuju na učinke kod kognitivnih simptoma i kvalitete života. Za anoreksiju nervozu postoje prvi naznaci porasta tjelesne mase i smanjenja gastrointestinalnih simptoma. Za depresiju u odraslih podaci su prema autorima najopsežniji, no mnogi rezultati i dalje ostaju nejednoznačni.

Što istraživanja ne pokazuju: ne postoji „najbolji" soj Lactobacillusa za sve primjene. Ni pitanje koliko od unesenih bakterija zaista živo stigne u debelo crijevo nije razjašnjeno — odgovor ovisi o soju i predmet je rasprave. Europska komisija do sada nije odobrila zdravstvene tvrdnje za probiotike prema Uredbi o zdravstvenim tvrdnjama — to znači da se u oglašavanju ne smije isticati nikakav konkretan učinak, bez obzira na to što pokazuju pojedine studije.

Nekoliko brojeva za orijentaciju: meta-analiza o atopijskom dermatitisu navodi veličine učinka između 22 % i 49 %, ovisno o ciljanoj skupini. Tko te postotke želi pretvoriti u apsolutne brojeve: uz pretpostavljenu osnovnu incidenciju AD od 20 % u djece, smanjenje od 22 % značilo bi da umjesto 20 samo oko 15,6 od 100 djece razvija atopijski dermatitis — smanjenje od 49 % spustilo bi taj broj na oko 10 od 100. Taj je izračun model i ne zamjenjuje individualnu procjenu.

U kuhinji se hrana koja sadrži Lactobacillus lako kombinira: doručak s prirodnim jogurtom i bobičastim voćem, salata s kiselim kupusom kao prilogom, čaša kefira poslijepodne. Važno je da proizvodi nisu pasterizirani — zagrijavanjem bakterije odumiru. „Fermentirano mliječnom kiselinom" na ambalaži obično je dobar znak, a „pasterizirano nakon fermentacije" upravo suprotno.