Probiotici su žive, korisne bakterije i kvasci koji pozitivno utječu na zdravlje, a posebno na probavni sustav. Naziv potječe od grčkog izraza 'pro bios', što znači 'za život'. Ti mikroorganizmi pomažu u održavanju ili obnavljanju osjetljive ravnoteže crijevne flore (intestinalne mikrobiote). Zdrava crijevna flora ključna je za dobru probavu, apsorpciju hranjivih tvari i snažan imunološki sustav, budući da je velik dio imunoloških stanica smješten u crijevima. Lactobacillus jedna je od najpoznatijih i najistraženijih rodova probiotičkih bakterija. Riječ je o bakterijama mliječne kiseline koje pretvaraju šećere u mliječnu kiselinu. Tim se procesom u crijevima stvara kiselo okruženje koje inhibira rast štetnih bakterija (patogena). Laktobacili naseljavaju uglavnom tanko crijevo i imaju važnu ulogu u probavi hrane, posebno mliječnih proizvoda, zahvaljujući proizvodnji enzima laktaze. Postoje mnoge različite vrste i sojevi roda Lactobacillus, svaki sa specifičnim svojstvima i zdravstvenim koristima. Primjerice, Lactobacillus rhamnosus GG poznat je po sposobnosti prevencije i liječenja proljevnih bolesti, dok Lactobacillus acidophilus podupire probavu i može ublažiti simptome intolerancije na laktozu. Drugi sojevi, poput Lactobacillus plantaruma, mogu ojačati barijernu funkciju crijeva i djelovati protuupalno. Probiotici se primjenjuju u liječenju i prevenciji različitih zdravstvenih tegoba, uključujući proljev povezan s antibioticima, sindrom iritabilnog crijeva (IBS), upalne bolesti crijeva i određene alergijske bolesti. Uzimanje probiotika može pomoći u obnavljanju crijevne flore narušene antibioticima. Učinkovitost probiotika specifična je za pojedini soj, što znači da različiti sojevi imaju različite učinke. Stoga je važno odabirati proizvode s dobro istraženim sojevima u odgovarajućem doziranju (izraženom u jedinicama koje tvore kolonije, JTK).
Djelovanje
Potiče zdravu crijevnu floru podupiranjem rasta korisnih bakterija i suzbijanjem štetnih mikroorganizama. Može poboljšati probavu, poduprijeti imunološki sustav te pomoći kod proljeva ili sindroma iritabilnog crijeva.
Doziranje
Doziranje probiotika izražava se u jedinicama koje tvore kolonije (JTK) i uvelike se razlikuje ovisno o soju i području primjene. Uobičajene doze kreću se od 1 milijarde do više od 50 milijardi JTK na dan.
Prirodni izvori
Sojevi Lactobacillusa prirodno se nalaze u fermentiranoj hrani kao što su jogurt, kefir, kiseli kupus, kimchi i tempeh.
Znanstveni izvori
Hill, C., Guarner, F., Reid, G., Gibson, G. R., Merenstein, D. J., Pot, B., ... & Sanders, M. E. (2014). The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics consensus statement on the scope and appropriate use of the term probiotic. Nature reviews Gastroenterology & hepatology, 11(8), 506-514. https://doi.org/10.1038/nrgastro.2014.66. World Health Organization. (2002). Guidelines for the Evaluation of Probiotics in Food. https://www.who.int/foodsafety/fs_management/en/probiotic_guidelines.pdf
