Cink je, odmah nakon željeza, drugi najzastupljeniji mikroelement u ljudskom tijelu i od ključne je važnosti za zdravlje. Sastavni je dio više od 300 enzima koji sudjeluju u raznovrsnim metaboličkim putevima. To uključuje sintezu proteina, sintezu i popravak DNK te diobu stanica. Zbog tih funkcija cink je nezaobilazan za rast i razvoj, osobito tijekom trudnoće, djetinjstva i adolescencije. Jedna od najpoznatijih uloga cinka jest potpora imunološkom sustavu. Sudjeluje u razvoju i funkcioniranju imunoloških stanica te pomaže tijelu u obrani od infekcija. Nedostatak cinka može oslabiti imunološki odgovor i povećati podložnost bolestima. Cink ima i važnu ulogu u zacjeljivanju rana jer potiče sintezu kolagena i proliferaciju stanica. Osim toga, važan je za održavanje zdrave kože, kose i noktiju. Cink pridonosi normalnoj kognitivnoj funkciji i sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa. Ima i antioksidativna svojstva koja pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Budući da tijelo ne može pohranjivati cink, neophodan je redovit unos hranom. Dobri izvori cinka su meso, školjkaši (osobito kamenice), mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke. Bioraspoloživost cinka iz biljnih izvora može biti smanjena zbog fitata, zbog čega vegetarijanci i vegani trebaju posebno paziti na dovoljan unos cinka.
Djelovanje
Cink pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava, održavanju normalne kože, kose, noktiju i kostiju, normalnoj kognitivnoj funkciji te zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Doziranje
Preporučena dnevna doza za odrasle prema DGE-u iznosi za žene 8 mg, a za muškarce 14 mg. Sigurna gornja granica unosa prema EFSA-i iznosi 25 mg na dan.
Prirodni izvori
Kamenice, govedina, leća, slanutak, sjemenke bundeve, indijski oraščić.
Znanstveni izvori
EFSA Journal 2009;7(9):1229
