Silicij je po zastupljenosti drugi element u Zemljinoj kori, odmah nakon kisika, a u prirodi se uglavnom pojavljuje kao silicijev dioksid (SiO2) ili u obliku silikata. U ljudskom tijelu silicij je esencijalni mikroelement koji se nalazi u svim vezivnim tkivima — koži, kosi, noktima, kostima i hrskavicama. Važan izvor biološki dostupnog silicija je silicijeva kiselina, spoj silicija, kisika i vode. Silicij ima ključnu ulogu u stvaranju i održavanju kolagena, važnog strukturnog proteina u tijelu. Kolagen koži daje elastičnost i čvrstoću, pridonosi snažnoj kosi i čvrstim noktima te je bitan sastavni dio kostiju i hrskavica. S godinama se razina silicija u tijelu smanjuje, što može dovesti do lomljivih noktiju, tanje kose i smanjene elastičnosti kože. EFSA je procijenila ulogu silicija za zdravlje. Tako silicij pridonosi održavanju normalne kose i normalnih noktiju, podupire održavanje normalne kože te pridonosi održavanju normalnih kostiju. Stoga je dovoljna opskrba silicijem važna za zdrav i mladolik izgled, kao i za stabilnost lokomotornog sustava. Namirnice bogate silicijem su između ostalog proso, zob, ječam, krumpir i bambusovi izdanci. Kao dodatak prehrani, silicij je često dostupan u obliku gela ili kapsula silicijeve kiseline, koje se dobivaju iz ekstrakta bambusa ili preslice.
Djelovanje
Pridonosi održavanju normalne kose, kože i noktiju, podupire stvaranje kolagena te pridonosi održavanju normalnih kostiju.
Doziranje
Preporučena dnevna doza silicija iznosi u pravilu između 10 i 40 mg.
Prirodni izvori
Silicij se nalazi u biljnim namirnicama kao što su proso, zob, ječam, krumpir i bambusovi izdanci.
Znanstveni izvori
EFSA Journal 2016;14(4):4455. EFSA Journal 2009; 7(9):1231.
