Magnesij je esencijalni mineral i četvrti najzastupljeniji kation u ljudskom tijelu. Sudjeluje u iznimno velikom broju fizioloških procesa te djeluje kao kofaktor za više od 300 enzimskih sustava. Ti enzimi reguliraju raznovrsne reakcije poput sinteze proteina, funkcije mišića i živaca, kontrole razine šećera u krvi i regulacije krvnog tlaka. Veći dio magnesija u tijelu nalazi se u kostima, što naglašava njegovu važnost za zdravlje kostiju. Pridonosi strukturnom razvoju kostiju i neophodan je za sintezu DNA, RNA i važnog antioksidansa glutationa. U energetskom metabolizmu magnesij je nezamjenjiv za proizvodnju ATP-a, univerzalne energetske valute stanica. Pridonosi normalnoj funkciji mišića, uključujući njihovu kontrakciju i opuštanje. Upravo zbog toga nedostatak magnesija može dovesti do grčeva i slabosti mišića. I živčani sustav ovisi o dostatnoj opskrbi magnezijem, budući da sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa i neuromuskularnoj koordinaciji. Magnesij pridonosi smanjenju umora i iscrpljenosti te podupire ravnotežu elektrolita. Dostatnu opskrbu moguće je osigurati uravnoteženom prehranom bogatom zelenim lisnatim povrćem, orašastim plodovima, sjemenkama i proizvodima od cjelovitih žitarica. Povećana potreba može se javiti pri stresu, intenzivnom bavljenju sportom ili određenim zdravstvenim stanjima.
Djelovanje
Magnesij pridonosi smanjenju umora i iscrpljenosti, ravnoteži elektrolita, normalnom energetskom metabolizmu, normalnoj funkciji živčanog sustava, normalnoj funkciji mišića te očuvanju normalnih kostiju i zuba.
Doziranje
DGE preporučuje odraslim osobama dnevni unos od 300-400 mg. BfR preporučuje maksimalnu količinu od 250 mg dnevno u dodacima prehrani, raspoređenu na najmanje dvije doze uzimanja.
Prirodni izvori
Sjemenke bundeve, bademi, špinat, indijski oraščići, crni grah, kruh od cjelovitih žitarica.
Znanstveni izvori
EFSA Journal 2010;8(10):1807, EFSA Journal 2009;7(9):1216