U tijelu se hondroitin nalazi ponajprije u zglobnoj hrskavici, intervertebralnim diskovima, tetivama i rožnici oka. Uobičajenom prehranom jedva ga unosiš. Meso ga sadrži u malim količinama, ali samo ako jedeš i hrskavičaste dijelove — poput pilećih krakova s hrskavicom, hrskavice od kotleta, svinjskih nogu ili dugo kuhane juhe od kostiju. U uobičajenoj kuhinji većina toga završi u otpadu. Kao dodatak prehrani, hondroitin sulfat stoga uglavnom potječe iz životinjskih sirovina: goveđih dušnika, svinjske hrskavice ili riblje hrskavice, iz kojih se enzimski izolira i pročišćava.
Kemijski naziv hondroitin sulfat dolazi od grčke riječi „chondros" za hrskavicu i sulfatnih skupina koje se nalaze duž šećernog lanca. Upravo te negativno nabijene sulfatne skupine privlače vodu — zbog toga je hondroitin toliko higroskopan. Jedna jedina molekula hondroitina može vezati višestruku težinu vode u odnosu na vlastitu masu.
O istraživanjima: hondroitin se desetljećima proučava u kontekstu artroze koljena, najčešće zajedno s glukozaminom. Istraživačka je literatura opsežna, ali nejednoznačna. Često citirana GAIT studija (Clegg et al., New England Journal of Medicine 2006.) usporedila je glukozamin, hondroitin sulfat, njihovu kombinaciju i celekoksib nasuprot placebu kod bolne artroze koljena. U ukupnoj skupini hondroitin sam nije pokazao statistički značajnu prednost pred placebom — rezultat koji i danas obilježava raspravu.
Kasnije meta-analize djelomično su dale drugačije rezultate. Zhu et al. (Journal of Orthopaedic Surgery and Research 2018.) analizirali su randomizirane kontrolirane studije o glukozaminu, hondroitinu i njihovoj kombinaciji kod artroze koljena i kuka te pronašli mjerljive učinke za pojedine krajnje ishode. Meng et al. (Archives of Orthopaedic and Trauma Surgery 2023.) bavili su se posebno kombinacijom obje tvari i dobili mješovitu sliku — klinička relevantnost i dalje je predmet rasprave. Rabade et al. (Inflammopharmacology 2024.) ispitivali su u sustavnom pregledu glukozamin sulfat, hondroitin sulfat i njihovu kombinaciju kod artroze koljena. Baden et al. (Nutrients 2025.) u novijem sustavnom pregledu saželi su i djelotvornost i sigurnost te uobičajeno doziranje.
Što istraživanja ne pokazuju: jasan, opće prihvaćen dokaz da hondroitin obnavlja već oštećenu hrskavicu. Ispitivani krajnji ishodi najčešće su bol, funkcija i ukočenost zgloba — a ne debljina hrskavice na MRI-u praćena godinama. Podaci o sigurnosti pak su u navedenim pregledima razmjerno konzistentno dobri: hondroitin sulfat u uobičajenim studijskim dozama opisuje se kao dobro podnošljiv, s profilom nuspojava sličnim placebu.
U citiranim istraživanjima tipično se primjenjivalo 800 do 1200 mg hondroitin sulfata na dan, često najmanje tri do šest mjeseci. Kratkotrajni učinci unutar nekoliko dana nisu opisani u studijama kao vjerojatni — radi se o sporo djelujućem principu, zbog čega se hondroitin u stručnoj literaturi ubraja u SYSADOAs (Symptomatic Slow Acting Drugs for Osteoarthritis).
Kratak pogled na podrijetlo isplati se ako vodiš računa o podnošljivosti: hondroitin iz goveđe ili svinjske hrskavice jednak je po okusu i djelovanju u obliku kapsula, ali može biti problematičan za određene oblike prehrane. Hondroitin iz riblje hrskavice — najčešće iz morskog psa ili kao nusproizvod prerade ribe — alternativa je, no nije prikladan za osobe s alergijom na ribu. Čisto biljnog hondroitina de facto nema; ono što se tako reklamira najčešće je dobiveno fermentacijom i još je rijetkost.
U kuhinji hondroitin ne igra ulogu jer se ne koristi kao izolirana tvar. Tko želi prirodni pristup, dugo kuha kosti i hrskavice — goveđa juha s koštanom srži, komadima hrskavice i malo octa kuhana 12 do 24 sata klasičan je pristup. Koliko hondroitina pritom zapravo prijeđe u juhu uvelike ovisi o sirovini i vremenu kuhanja te nije navedeno u standardnim tablicama nutritivnih vrijednosti.
Djelovanje
Hondroitin sulfat istraživan je u nekoliko randomiziranih studija i meta-analiza kod artroze koljena, s nejednoznačnim rezultatima: GAIT studija (Clegg et al., NEJM 2006.) nije pronašla značajnu prednost hondroitina samog pred placebom u ukupnoj skupini, dok kasniji pregledi poput Zhu et al. (Journal of Orthopaedic Surgery and Research 2018.) i Rabade et al. (Inflammopharmacology 2024.) opisuju mjerljive učinke za pojedine krajnje ishode. Sigurnost se u sustavnim pregledima Meng et al. (Archives of Orthopaedic and Trauma Surgery 2023.) i Baden et al. (Nutrients 2025.) ocjenjuje kao dobra. Iz tih studija ne proizlazi dokaz o obnovi oštećene hrskavice.
Doziranje
U citiranim studijama najčešće se primjenjivalo 800 do 1200 mg hondroitin sulfata na dan, često kroz tri do šest mjeseci. Baden et al. (Nutrients, 2025) u svom sustavnom pregledu izričito se bave uobičajenim doziranjem. Kratkotrajni učinci unutar nekoliko dana prema dosadašnjim istraživanjima nisu za očekivati, budući da se hondroitin ubraja u sporo djelujuće tvari (SYSADOAs).
Prirodni izvori
Hondroitin se nalazi uglavnom u životinjskom hrskavičnom tkivu. U uobičajenoj prehrani jedva ga ima.
Česta pitanja
Što je uopće hondroitin?
Hondroitin sulfat je takozvani glikozaminoglikan, dakle dugački šećerni lanac sa sulfatnim skupinama. Temeljni je gradivni element hrskavice, međukralježničnih diskova i tetiva te tamo veže vodu. U ljudskom tijelu nastaje iz životinjskog, odnosno vlastitog hrskavičnog tkiva.
Iz čega se dobiva hondroitin za kapsule?
Najčešće iz goveđe dušnice, svinjske hrskavice ili riblje hrskavice. Hrskavica se enzimski razgrađuje, a hondroitin sulfat potom pročišćava. Čisto biljnog hondroitina praktički nema — povremeno se nailazi na varijante dobivene fermentacijom.
Mogu li hondroitin unijeti prehranom?
Samo u malim količinama i samo ako jedeš hrskavičaste dijelove, primjerice u dugo kuhanoj juhi od kostiju, svinjskom koljencu ili pilećoj hrskavici. U uobičajenoj kuhinji većina toga se odreže.
Koliko se koristilo u studijama?
U citiranim radovima najčešće 800 do 1200 mg hondroitin sulfata na dan kroz nekoliko mjeseci. Kratkotrajne primjene od samo nekoliko dana u literaturi se ne opisuju kao svrhovite.
Obnavlja li hondroitin oštećenu hrskavicu?
Za to iz dostupnih studija nema jasnog dokaza. Istraživani su najčešće bol, funkcija zgloba i ukočenost — a ne debljina hrskavice praćena godinama.
Je li hondroitin prikladan za vegetarijance?
U pravilu nije, jer sirovina potječe od životinjske hrskavice. Tko strogo vegetarijanski ili vegansko živi, trebao bi obratiti pozornost na navod o podrijetlu.
Zašto se hondroitin često kombinira s glukozaminom?
Obje su tvari gradivni elementi hrskavice i u istraživanjima se često primjenjuju zajedno — primjerice u GAIT studiji (Clegg et al., NEJM 2006.) i u meta-analizama poput Meng et al. (2023.). Je li kombinacija nadmoćnija od pojedinačne primjene, i dalje se raspravlja u stručnoj literaturi.
Znanstveni izvori
Clegg DO, Reda DJ, Harris CL, et al. Glucosamine, chondroitin sulfate, and the two in combination for painful knee osteoarthritis. N Engl J Med. 2006;354(8):795-808. doi:10.1056/NEJMoa052771. Singh JA, Nur-E-Alam M, Kamal MA, et al. Chondroitin for osteoarthritis. Cochrane Database Syst Rev. 2015;(1):CD005614. doi:10.1002/14651858.CD005614.pub2
