Afrička vražja kandža (Harpagophytum procumbens) višegodišnja je biljka koja je podrijetlom iz sušnih područja južne Afrike, osobito iz pustinje Kalahari. Ime je dobila po karakterističnim, kukičastim plodovima koji se hvataju za životinje i ljude. U tradicionalnoj afričkoj medicini korijen vražje kandže koristi se stoljećima za ublažavanje raznih tegoba. Vrijedni sastojci biljke, osobito iridoidni glikozidi poput harpagozida, poznati su po svojim protuupalnim i analgetskim svojstvima. Zbog toga se ekstrakt vražje kandže danas širom svijeta cijeni kao biljni lijek i dodatak prehrani. Europska agencija za lijekove (EMA) priznala je primjenu korijena vražje kandže za ublažavanje blažih bolova u zglobovima te pri blagim probavnim smetnjama poput nadutosti i osjećaja težine u trbuhu. Brojne studije ispitivale su učinkovitost vražje kandže kod artroze i bolova u leđima. Rezultati upućuju na to da uzimanje ekstrakta vražje kandže može dovesti do značajnog smanjenja boli i poboljšanja pokretljivosti. Protuupalno djelovanje vražje kandže temelji se na inhibiciji proupalnih glasničkih tvari u tijelu, čime se mogu smanjiti otekline i upale u zglobovima. Uz primjenu kod tegoba sa zglobovima, vražja kandža koristi se i za poticanje apetita te potporu probavnoj funkciji. Gorke tvari koje sadržava potiču proizvodnju probavnih sokova i mogu tako pomoći kod gubitka apetita i blažih želučanointestinalnih tegoba. Primjena vražje kandže općenito se smatra sigurnom i dobro podnošljivom. U rijetkim slučajevima mogu se pojaviti blage probavne smetnje. Trudnice, dojilje te osobe s čirom na želucu ili dvanaesniku trebale bi se prije uzimanja posavjetovati s liječnikom.
Djelovanje
Vražja kandža djeluje protuupalno i analgetski, osobito kod tegoba sa zglobovima poput artroze. Uz to može potaknuti probavu i pomoći kod gubitka apetita.
Doziranje
Preporučena dnevna doza iznosi u pravilu između 600 i 2610 mg suhog ekstrakta korijena vražje kandže, standardiziranog na sadržaj od najmanje 50 mg harpagozida.
Prirodni izvori
Vražja kandža raste divlje u savana i polupustinjama Južne Afrike, Namibije i Bocvane.
Znanstveni izvori
Brien, S., Lewith, G. T., & McGregor, G. (2006). Devil's Claw (Harpagophytum procumbens) as a treatment for osteoarthritis: a review of efficacy and safety. Journal of alternative and complementary medicine, 12(10), 981-993. European Medicines Agency (EMA). (2016). European Union herbal monograph on Harpagophytum procumbens DC. and/or Harpagophytum zeyheri Decne., radix.
