Točan mehanizam djelovanja valerijane složen je i još nije potpuno razjašnjen. Pretpostavlja se da sastojci u međusobnoj interakciji utječu na središnji živčani sustav tako što se vežu na GABA-sustav. GABA (gama-aminomaslačna kiselina) najvažniji je inhibitorni neurotransmiter u mozgu, odgovoran za opuštanje i smanjenje živčane aktivnosti. Čini se da valerijana povećava koncentraciju GABA-e ili pojačava njezino djelovanje, što dovodi do umirujućeg i anksiolitičkog učinka. Europska agencija za lijekove (EMA) priznala je tradicionalnu primjenu korijena valerijane za ublažavanje blage živčane napetosti i pri poremećajima spavanja. Brojna istraživanja upućuju na to da valerijana može skratiti vrijeme usnivanja i poboljšati kvalitetu sna, bez tipičnih nuspojava sintetskih sredstava za spavanje, poput osjećaja umora i magle u glavi sutradan. Učinak često ne nastupa odmah, već tek nakon redovitog uzimanja kroz jedan do dva tjedna. Valerijana se stoga posebno preporučuje pri problemima s usnivanjem uzrokovanima stresom te pri unutarnjoj nemiru.
Djelovanje
Valerijana umirujuće djeluje na središnji živčani sustav, ublažava živčanu napetost i tjeskobna stanja. Potiče usnivanje i poboljšava kvalitetu sna, bez izazivanja dnevne pospanosti.
Doziranje
Za smirenje tijekom dana preporučuje se do tri puta dnevno 400-600 mg suhog ekstrakta korijena valerijane. Za poticanje sna uzima se jedna doza od 400-600 mg otprilike 30 do 60 minuta prije odlaska na spavanje. Prema potrebi može se uzeti još jedna doza ranije navečer.
Prirodni izvori
Valerijana raste divlje na vlažnim livadama, uz riječne obale i u jarcima diljem Europe i umjerenih područja Azije. Za medicinske svrhe uzgaja se namjenski.
Znanstveni izvori
EMA/HMPC/150848/2015: European Union herbal monograph on Valeriana officinalis L., radix. | Shinjyo, N. et al. (2020). Valerian Root in Treating Sleep Problems and Associated Disorders—A Systematic Review and Meta-Analysis. Journal of Evidence-Based Integrative Medicine, 25.