Pasiflora je poznata po svojem smirujućem i anksiolitičkom djelovanju. Aktivne tvari koje sadrži, ponajprije flavonoidi poput viteksina, a moguće i alkaloidi, djeluju putem GABA sustava u mozgu. Slično kao valerijana, čini se da pojačavaju djelovanje inhibitornog neurotransmitera GABA, što dovodi do smanjenja živčanih podražaja i time do opuštanja i smirenja. Europska agencija za lijekove (EMA) prepoznala je tradicionalnu primjenu pasiflorinog kruta (nadzemnih zeljastih dijelova) za ublažavanje blagih simptoma mentalnog stresa i potporu snu. Klinička istraživanja pokazala su da ekstrakt pasiflore može imati usporedivu učinkovitost s nekim sintetskim lijekovima (benzodiazepinima) pri tretiranju generaliziranih anksioznih poremećaja, ali uz manji rizik od nuspojava i ovisnosti. Pomaže u smanjivanju nervozne uznemirenosti, napetosti, razdražljivosti i osjećaja tjeskobe, a da pritom značajno ne narušava radnu sposobnost i koncentraciju. Stoga je pogodna za primjenu tijekom dana, kako bi se lakše nosilo sa stresom i napetošću.
Djelovanje
Pasiflora djeluje anksiolitički, smirujuće i opuštajuće. Pomaže kod nervozne uznemirenosti, mentalnog stresa, napetosti i teškoća s usnivanjem uzrokovanih unutarnjim nemirom.
Doziranje
Preporučena doza za odrasle iznosi 400-500 mg suhog ekstrakta pasiflore, jednom do dvaput dnevno. Za potporu snu doza se može uzeti oko jedan sat prije odlaska na spavanje. Upotreba u obliku čaja također je raširena.
Prirodni izvori
Pasiflora potječe iz jugoistočnih SAD-a i Srednje Amerike. Danas se uzgaja diljem svijeta u toplim klimatskim pojasima kao ukrasna i ljekovita biljka.
Znanstveni izvori
EMA/HMPC/421919/2013: European Union herbal monograph on Passiflora incarnata L., herba. | Miroddi, M. et al. (2013). Passiflora incarnata L.: ethnopharmacology, clinical application, safety and evaluation of clinical trials. Journal of Ethnopharmacology, 150(3), 791-804.