Probiotici su žive, korisne bakterije i kvasci koji pozitivno utječu na zdravlje, a posebno na probavni sustav. Sam pojam potječe od grčkoga 'pro bios', što znači 'za život'. Ti mikroorganizmi pomažu u održavanju ili obnovi osjetljive ravnoteže crijevne flore (intestinalne mikrobiote). Zdrava crijevna flora ključna je za dobru probavu, apsorpciju hranjivih tvari i snažan imunološki sustav, s obzirom na to da se velik dio imunoloških stanica nalazi upravo u crijevima. Lactobacillus jedna je od najpoznatijih i najbolje istraženih rodova probiotičkih bakterija. Riječ je o bakterijama mliječne kiseline koje šećere pretvaraju u mliječnu kiselinu. Taj proces stvara kiselo okruženje u crijevima koje inhibira rast štetnih bakterija (patogena). Laktobacili naseljavaju prvenstveno tanko crijevo i imaju važnu ulogu u probavi hrane, osobito mliječnih proizvoda, zahvaljujući proizvodnji enzima laktaze. Postoje mnoge različite vrste i sojevi roda Lactobacillus, svaki sa specifičnim svojstvima i zdravstvenim prednostima. Na primjer, Lactobacillus rhamnosus GG poznat je po svojoj sposobnosti prevencije i liječenja proljeva, dok Lactobacillus acidophilus podupire probavu i može ublažiti simptome intolerancije na laktozu. Drugi sojevi, poput Lactobacillus plantarum, mogu ojačati barijernu funkciju crijeva i djelovati protuupalno. Probiotici se primjenjuju u liječenju i prevenciji različitih zdravstvenih tegoba, uključujući proljev uzrokovan antibioticima, sindrom iritabilnog crijeva (IBS), upalne bolesti crijeva i određene alergijske bolesti. Uzimanje probiotika može pomoći u obnovi crijevne flore narušene antibioticima. Učinkovitost probiotika je specifična za pojedini soj, što znači da različiti sojevi imaju različite učinke. Stoga je važno odabirati proizvode s dobro istraženim sojevima u odgovarajućem doziranju (izraženom u jedinicama koje tvore kolonije, CFU).
Djelovanje
Potiče zdravu crijevnu floru podupiranjem rasta korisnih bakterija i inhibicijom štetnih mikroba. Može poboljšati probavu, ojačati imunološki sustav te pomoći kod proljeva ili sindroma iritabilnog crijeva.
Doziranje
Doziranje probiotika izražava se u jedinicama koje tvore kolonije (CFU) i uvelike varira ovisno o soju i području primjene. Uobičajene doze kreću se od 1 milijarde do više od 50 milijardi CFU na dan.
Prirodni izvori
Sojevi Lactobacillus prirodno se nalaze u fermentiranoj hrani kao što su jogurt, kefir, kiseli kupus, kimchi i tempeh.
Znanstveni izvori
Hill, C., Guarner, F., Reid, G., Gibson, G. R., Merenstein, D. J., Pot, B., ... & Sanders, M. E. (2014). The International Scientific Association for Probiotics and Prebiotics consensus statement on the scope and appropriate use of the term probiotic. Nature reviews Gastroenterology & hepatology, 11(8), 506-514. https://doi.org/10.1038/nrgastro.2014.66. World Health Organization. (2002). Guidelines for the Evaluation of Probiotics in Food. https://www.who.int/foodsafety/fs_management/en/probiotic_guidelines.pdf
