Fermentacija je fascinantan i pradavni proces u kojemu mikroorganizmi poput bakterija, kvasaca ili gljivica pretvaraju organske materijale, posebice ugljikohidrate kao što su šećeri i škrob. Taj se proces odvija u anaerobnim uvjetima, to jest u odsutnosti kisika. Rezultat je promjena namirnice koja ne samo da poboljšava okus i trajnost, nego može povećati i zdravstvenu vrijednost.
Fermentiranu hranu sigurno poznaješ iz svakodnevnog života: jogurt, sir, kiseli kupus, kimchi, kombucha ili kruh od kiselog tijesta. Tijekom fermentacije nastaju vrijedni nusprodukti. Bakterije mliječne kiseline proizvode, primjerice, mliječnu kiselinu koja kiselom kupusu daje karakterističan okus i čini ga trajnim. Kvasci pretvaraju šećere u alkohol i ugljikov dioksid, što se koristi u proizvodnji piva i vina.
Iz zdravstvene perspektive fermentacija je posebno zanimljiva jer pri njoj nastaju probiotičke kulture. Ti živi mikroorganizmi mogu pozitivno djelovati na tvoju crijevnu floru i podupirati probavu. Osim toga, fermentacijom se hranjive tvari mogu razgraditi i tako postati lakše dostupne tijelu. Antinutrijenti, koji mogu ometati apsorpciju mineralnih tvari, pritom se razgrađuju. Fermentirana hrana stoga je vrijedan doprinos zdravoj i uravnoteženoj prehrani.
Poznato i kao
Fermentiranje, vrenje