Hijaluronska kiselina, poznata i pod nazivom hijaluronan, glikozaminoglikan je koji se prirodno nalazi u cijelom ljudskom tijelu. Najveće koncentracije nalaze se u koži, vezivnom tkivu, očima i zglobnoj tekućini (sinoviji). Najzapaženije svojstvo hijaluronske kiseline jest njezina sposobnost vezanja ogromnih količina vode – do 6000 puta više od vlastite težine. To je svojstvo čini iznimnim spremnikom vlage i 'punilom'. U koži je hijaluronska kiselina ključan čimbenik za vlažnost, čvrstoću i volumen. Ispunjava prostore između kolagenskih i elastinskih vlakana te tako osigurava punačan, gladak izgled. Sa starenjem prirodna razina hijaluronske kiseline u koži opada, što dovodi do suhoće, smanjene elastičnosti i nastanka bora. U zglobovima je hijaluronska kiselina glavni sastojak sinovijalne tekućine. Djeluje kao mazivo koje omogućuje nesmetan pokret zglobnih površina te kao amortizer koji štiti zglobove od udaraca i pritiska. Nedostatak hijaluronske kiseline u zglobnoj tekućini može dovesti do povećanog trenja, bolova i trošenja zglobova, kao što je slučaj kod artroze. Zahvaljujući tim raznolikim funkcijama, hijaluronska kiselina primjenjuje se i u kozmetici i u medicini. U estetskoj medicini koristi se kao dermalni filer za punjenje bora i nadoknadu volumena. U ortopediji se injekcije hijaluronske kiseline primjenjuju izravno u zglobove kako bi se poboljšalo podmazivanje zglobova i ublažila bol. Već neko vrijeme hijaluronska kiselina popularna je i kao oralni dodatak prehrani. Studije upućuju na to da uzimanje hijaluronske kiseline može povećati vlažnost kože i poboljšati izgled bora. Pretpostavlja se da fragmenti unesene hijaluronske kiseline putem krvotoka dosežu kožu i ondje potiču vlastitu proizvodnju hijaluronske kiseline u organizmu. Oralno uzimanje istražuje se i za zdravlje zglobova, s ciljem ublažavanja simptoma artroze. Hijaluronska kiselina za dodatke prehrani i kozmetiku danas se najčešće proizvodi bakterijskom fermentacijom te je stoga prikladna i za vegane.
Djelovanje
Veže vlagu u koži, poboljšava njezinu elastičnost i može smanjiti bore. Služi kao glavni sastojak zglobne tekućine, podmazuje zglobove i djeluje kao amortizer.
Doziranje
Za oralno uzimanje radi poboljšanja zdravlja kože u studijama se često koriste doze između 120 mg i 240 mg na dan. Doziranje za zdravlje zglobova može varirati.
Prirodni izvori
Hijaluronska kiselina nalazi se u životinjskom vezivnom tkivu, koži i hrskavici. Juha od kostiju prirodan je izvor. Određena hrana poput korjenastog povrća (npr. krumpir, slatki krumpir) i sojinih proizvoda može poticati vlastitu proizvodnju hijaluronske kiseline u organizmu.
Znanstveni izvori
Kawada C, Yoshida T, Yoshida H, et al. Ingested hyaluronan moisturizes dry skin. Nutr J. 2014;13:70. Published 2014 Jul 11. doi:10.1186/1475-2891-13-70. Oe, M., Tashiro, T., Yoshida, H., et al. (2016). Oral hyaluronan relieves knee pain: a review. Nutrition journal, 15, 11. https://doi.org/10.1186/s12937-016-0128-2
